„Kreativno mentorstvo” afirmiše mentorstvo kao alat ličnog i profesionalnog razvoja, jača kapacitete sektora kulture i pruža podršku perspektivnim profesionalcima zainteresovanim za usavršavanje, umrežavanje i razmenu znanja i iskustva. Želimo da izgradimo, okupimo i podržimo zajednicu motivisanih i društveno odgovornih pojedinaca koja će doprineti razvoju društva zasnovanom na kreativnosti, kulturi, znanju i međusobnoj saradnji.

+381691911996
info@kreativnomentorstvo.com

Zašto je struktura važna za kreativne procese?

Da li vam obaveze nekada izgledaju kao nesavladivo brdo i ne znate odakle da počnete? Ili imate osećaj da zbog drugih obaveza nemate dovoljno vremena da se posvetite kreativnom radu? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, moguće je da je potrebno da preispitate navike pri organizaciji vremena i određivanju prioriteta. Snežana Isaković i Boris Bočvarski ispred Gi Group, glavnog edukativnog partnera programa „Kreativno mentorstvo” podelili su sa učesnicima VI ciklusa neke od alata i pristupa koji im mogu pomoći u poboljšavanju fokusa i postizanju ciljeva

Preplavljenost koju možda osećamo pred mnoštvom obaveza, možemo prevazići uspostavljanjem strukture i određivanjem fokusa. Na primer, ukoliko obaveze predstavimo kao gomilu četinarskih iglica kojima dodeljujemo stablo (cilj), krupnije grane (ključne oblasti koje nas vode do cilja), sitnije grane (zadaci koje treba da ispunimo). Iglice zatim predstavljaju one najsitnije akcije koje nas vode do ostvarenja cilja i ostaju samo one koje su relevantne za prethodno definisane oblasti i zadatke. Svaki sledeći put u sličnoj situaciji, možemo postaviti svoju jelkicu obaveza.

Pored ovoga, postoji još nekoliko pristupa koje možemo primeniti: 

– Hitno vs. bitno

Postavljanjem zadataka u ovu matricu, lako uočavamo da je zapravo mali broj zadataka istovremeno i hitan i bitan. U četiri polja treba da rasporedimo A – goruće, ono što ne može da se planira, B – ono što kompanija zahteva od mene, C – zadaci u kojima treba da drugima pružimo neku pomoć i D –  zadaci koji nisu direktno naša odgovornost. Većina zadataka koje izvršavamo pripada grupi B.

– Paretov princip

Drugi naziv ovog principa je 80 : 20 i odnosi se na to da većinu rezultata (80%) dobijamo kroz svega 20% aktivnosti i zadataka. Ovaj princip je preporučljivo koristiti za zadatke tipa B – one za koje smo odgovorni i za koje se od nas očekuje da ih uradimo; kako bismo ih uradili zadovoljavajućem kvalitetu. Pokušajte da ovaj pristup primenite u periodu dana kada smatrate da ste najproduktivniji u trajanju od 1h30 do 3h.

– Pomodoro tehnika

Za efikasnu upotrebu vremena, predlažemo da pokušate sa Pomodoro tehnikom u okviru koje je vreme podeljeno na blokove: one od 20 ili 30 minuta u okviru kojih radimo i kraće pauze koje su između njih. Zbog prilagodljivosti, ova tehnika može da se usvoji i kao princip za upravljanje vremenom i van posla i može se koristiti tokom celog dana, za različite zadatke i obaveze. 

– Kratkoročno i dugoročno planiranje 

Iako može zvučati jednostavno, planiranje zahteva promišljanje o prioritetima, rezultatima i upravljanje vremenom. Kada su ciljevi dobro raspoređeni i uvremenjeni, veća je verovatnoća da ćemo ih ostvariti. Pokušajte da pred sebe postavite prioritete i ciljeve za narednih godinu, predstojeće tromesećje, mesec dana, nedelju i dan. 

Kako nam ovi alati sada mogu poslužiti pri kreativnim procesima? Radom na poboljšanju fokusa i boljiem raspoređivanju prioriteta i obaveza, ostavljamo sebi više vremena za kreativan rad. Kreativni procesi se odvijaju na podsvesnom nivou, u trenucima kada nemamo pristup drugim izvorima informacija. Zbog toga je važno da oslobodimo vreme da jednostavno ne radimo ništa i da svojim kreativnim kapacitetima dopustimo da se razvijaju u tim trenucima.