Aleksandra Bučko je iskusna i nagrađivana multimedijalna novinarka i audio storytellerka koja teži da spoji novinarstvo i umetnost. Sa bogatim iskustvom u multimedijalnoj industriji, specijalizovala se za kreativno pisanje, audio storytelling i multimedijalni pristup pričama. Poseduje znanje iz dizajna zvuka i kreiranju vizuelnih aspekata priče, što joj omogućava da stvara dinamične i angažovane narative. Njena strast je istraživanje novih načina pripovedanja kroz zvuk i sliku, sa ciljem da dublje poveže publiku sa relevantnim društvenim temama.
Studirala etnologiju i bohemistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirala dramaturgiju na ADU u Zagrebu, magistrirala estetiku na Paris 8 Saint-Denis na temu Zvuka i dokumentarnog. Kao samostalna umjetnica živjela je u Zagrebu, Parizu i Berlinu, a radijem, kazalištem i filmom aktivno se bavi od 1995. godine - većinom kao dramaturginja, scenaristica, kazališna i radijska redateljica. 2013. osniva umjetničku organizaciju RadioTeatar, gdje se susreću radio, kazalište, sound art i glazba s isključivom misijom povratka koncentriranom slušanju. Produkcije RadioTeatra uključuju radiofonske predstave, dokumentarne radiodrame, edukacije, regionalno umrežavanje s radiostanicama zajednice i cikluse posebnog oblika zvučnih šetnji pod nazivom RadioWalk, intimni radio u hodu ili kino za misli. Od 2022. godine je ravnateljica Centra kulture Ribnjak smještenog u parku u blizini glavnog zagrebačkog trga. Centar vrlo brzo postaje prepoznatljiv po svojim programima koji osnažuju zagrebačku nezavisnu kazališnu i glazbenu scenu, te inovativnim interkulturalnim programima koji pomiču granice. (Autorske predstave: ``Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje)``, 2013. Multimedijalna koliba, Zagreb; ``Vidimo se``, 2014., Multimedijalna koliba; ``Aether ueber Berlin``, 2016., Ballhaus Ost, Berlin i Multimedijalna koliba; ``Orfej sluša radio``, 2017., Kazalište Marina Držića, Dubrovnik; ``Bajsove vrpce`` (samo dramaturgija), 2018., RadioTeatar, Zagreb; ``Ratovi svjetova``, 2019., RadioTeatar; ``Soundtrack za film koji nije snimljen`` (s Ninom Bajsić i Kraljem Čačka), 2021., RadioTeatar; ``Halo, halo, ovdje Radio Zagreb``, 2022., Zagrebačko kazalište mladih, ``Mediteranski brevijar, na valovima RadioTeatra``, 2025. GDK Gavella i RadioTeatar)
Tri životna poziva koja možda naizgled ne idu zajedno, nastojim balansirati tako da se međusobno nadopunjuju. Biti regruter po danu, terpeut predveče i pisac naveče jeste zamorna rabota. Ali ispunjavajuća. Jer znam da jednog dana svako od ovih iskustava će biti utkano u moja djela, moju drugu djecu, i moju ostavštinu onima koji tek dolaze. Moje ime je Amer od plemena Bajramovića, star sam 26 ljeta koja od rođenja provedoh u europskom Jerusalimu, šeher Sarajevu. Moj životni poziv i štit je psihologija, a moj mač je pero.
Vladimir Arsenić (1972.) je objavljivao članke na portalima, u časopisima i magazinima u prostorima bivše Jugoslavije. Bio je mentor u okviru projekta Criticize this! U saradnji sa Srđanom Srđićem vodi Hila radionicu kreativnog pisanja (od 2012.), a suvlasnik je izdavačke kuće Partizanska knjiga (od 2015.). Član je Bosanskog PEN centra. Njegovi tekstovi su prevedeni na engleski, albanski i slovenački jezik. Godine 2019. objavljena je njegova prva zbirka eseja o crnogorskoj književnosti Etike pripovedanja, a 2021. druga zbirka eseja Arbitri i modeli.
Anđela Bulatović je vizuelna umjetnica koja boravi u Baru. Završila je osnovne studije na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju kao BA slikarstva, a trenutno radi MA istraživanje na temu razgradive umjetnosti. Njeno glavno polje interesa je prirodna umjetnost koja se raspada i vremenom nestaje.
Adrienn Újhazi je vizuelna umetnica iz Novog Sada, Srbija. Diplomirala je (2018) i masterirala (2020) slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Dobitnica je brojnih stipendija i nagrada. Od 2021. godine je dobila status samostalne umetnice, angažujući se u alternativnim umetničkim inicijativama i interdisciplinarnim projektima, poput BioAwaking (2023–2025), finansiran kroz program CREA. Njeno istraživanje obuhvata presek umetnosti, nauke i tehnologije, pri čemu koristi različite umetničke medije i žive kulturne forme kako bi istražila odnos društva i okruženja. Njena eksperimentalna metodologija i jedinstvena umetnička perspektiva predstavljene su kroz izložbe, projekte, umetničke razgovore, radionice, intervjue, predavanja i konferencije, kako u Srbiji, tako i međunarodno. Njeni radovi deo su privatnih i institucionalnih kolekcija. Adrienn je članica udruženja Šok ZaDruga (MMC LED ART), ReAktor, SKUP i SULUV, gde od 2024. godine je angažovana kao saradnica i članica predsedništva.
Ajdarević Deniz, glumac „sa kožom u igri” – veština u koju čvrsto verujem, ali i nešto što sam dobijao kao povratnu informaciju od svojih mentora. Potpuno sam posvećen glumac i kada učestvujem u alternativnim pozorišnim predstavama, doku-teatru ili eksperimentalnom teatru, uvek dajem sebe u potpunosti svakom projektu (ponekad i na sopstvenu štetu). Verujem da je to jedini način da se radi umetnost, posebno pozorište, i sav svoj uspeh pripisujem toj veštini koju nosim i intelektualno i emotivno. Naivni vernik u bolji svet – veoma mi je važno da budem uključen u projekte za koje osećam da imaju potencijal da menjaju svet. Ne bežim od politike, istorije i filozofije, niti od učešća u procesima koji pokreću društvene promene. Svi moji dosadašnji radovi imali su snažan društveni uticaj i menjali su živote gledalaca i publike – bilo da je reč o „običnoj” pozorišnoj predstavi, neobičnom interdisciplinarnom procesu, izvođenju u pozorištu ili na ulici, u kafiću ili na njegovom balkonu – u svetu koji se pred našim očima raspada.
Ana Konstantinović je rediteljka i osnivačica kolektiva Eho animato. Doktorirala je u oblasti multimedijalnog pozorišta (FDU, Beograd). Njen rad obuhvata pozorišne predstave, hibridne forme i dokumentarce, često koristeći eksperimentalne, multimedijalne pristupe i kolektivno stvaralaštvo. Vodila je međunarodne projekte podržane kroz program Kreativna Evropa i mentorisala grupe mladih, kao i profesionalce. Bila je komentorka projekta New Stages South East (Goethe Institut, 2021/22), gostujuća predavačica na Univerzitetu primenjenih umetnosti u Beču i vodila radionice u saradnji sa Narodnim pozorištem (Prag) i Bold simpozijumom (Najrobi). Kurirala je obrazovne programe Narodnog pozorišta u Beogradu (2018–23).
Diona Kusari je multidisciplinarna umetnica, spisateljica i istraživačica, medijatorka u oblasti kulture i umetnosti sa sedištem na Kosovu. Stvara video i zvučne radove, instalacije, performanse, kratke filmove, digitalnu umetnost i participativne događaje. Njeno stvaralaštvo bavi se prikazivanjem nevidljivog (ideologije i vere), narodnih praksi, javnog izražavanja ranjivosti, kao i dihotomija privatno/javno i društvo/pojedinac. Članica je kolektiva Potpuri, koji se fokusira na eksperimentalna istraživanja, samoorganizovanu i decentralizovanu produkciju znanja. Takođe je deo prvog kolektiva na Kosovu koji konceptualizuje i organizuje programe kulturne i umetničke medijacije za kulturne institucije na Kosovu. U proteklih sedam godina koordinisala je različite istraživačke, obrazovne i zagovaračke projekte za više organizacija civilnog društva na Kosovu.
Ana Dubljević (1980) je umetnica koja radi u oblasti plesa, koreografije, performansa i dramaturgije izvedbe. Završila je Master studije koreografije i performansa 2018. godine na Institutu za primenjene pozorišne studije u Gisenu, Nemačka. Njeni plesni komadi izvođeni su i nagrađivani u Beogradu i inostranstvu. 2021. objavila je knjigu o feminističkom dramaturškom mišljenju u plesnim praksama. Pored koreografskog rada, Ana radi kao izvođačica, mentorka, plesna dramaturškinja, rediteljka scenskog pokreta i kulturna radnica na nezavisnoj sceni.
Dragana Radosavljević je posvećena unapređenju kulture i obrazovanja kroz inovativne projekte i aktivizam. U rodnom Kragujevcu je stekla diplomu iz ekonomije i master iz inovacija i tehnološkog preduzetništva. Dragana ima bogato iskustvo u međunarodnim projektima, istraživanju tržišta i volonterskom radu. Njeni projekti promovišu kulturnu svest, interkulturalnost i društveni angažman. Njena strast je povezivanje kulture i obrazovanja, stvarajući mostove za razmenu znanja i dobrih praksi. Kao projektna saradnica u Muzeju bicikala i pop kulture 20 Cola, radi na transformaciji muzeja u kulturni centar koji okuplja aktiviste, umetnike i sve one željne znanja.
Iskusna producentkinja i menadžerka u kulturi, sa master diplomom iz Menadžmenta kulture i medija Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Vodila sam raznovrsne projekte u brojnim kulturnim prostorima Beograda, uključujući Mikser House, Dorćol Platz i PROSOUND Conference Systems. Od 2024. godine predsednica sam Upravnog odbora REFLEKTOR Teatra. Sa više od decenije iskustva u produkciji i menadžmentu događaja, svakom projektu koji vodim doprinosim kreativnošću, strateškim razmišljanjem i preciznošću, zajedno sa najboljim kolegama koje biram za saradnju.
Ekaterina Namičeva Todorovska je docentkinja na Univerzitetu „Goce Delčev“, arhitektica, istraživačica i edukatorka specijalizovana za arhitektonsko nasleđe, urbanu memoriju i studije kulture. Master diplome stekla je na Politecnico di Milano i Univerzitetu „Goce Delčev“, dok je doktorirala na Univerzitetu Sveti Kiril i Metodije u Skoplju. Njeno istraživanje fokusirano je na istorijsku arhitekturu, urbanu memoriju i očuvanje. Pored akademskog rada, kurirala je izložbe, vodila dizajn radionice i učestvovala u međunarodnim projektima i publikacijama. Kroz interdisciplinarni pristup aktivno promoviše održiva i inkluzivna dizajnerska rešenja, istovremeno podstičući kulturni i arhitektonski dijalog.
Ksenija Radovanović je aktivistkinja i istraživačica u oblasti urbanizma, doktorantkinja Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Svoje profesionalno iskustvo gradi kroz rad u pokretu Ne davimo Beograd (2014-2019), kolektivu Ministarstvo prostora/Institut za urbane politike (2016-2019), a od osnivanja učestvuje u radu ekspertske organizacije Nova planska praksa (2021). U zvanju istraživačice-pripravnice zaposlena je na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024). Sarađuje sa nekim od najaktivnijih organizacija civilnog društva koje se bave problemima urbanističkog planiranja i zaštite životne sredine. Živela je u Aranđelovcu, Pančevu i Rimu, a trenutno živi u Beogradu.
Ana Radivojević je arhitekta i radi kao redovni profesor na Univerzitetu u Beogradu - Arhitektonskom fakultetu. Magistrirala je i doktorirala na temama iz oblasti proučavanja i revitalizacije arhitektonskog i urbanističkog nasleđa. Njeno polje profesionalnog delovanja i istraživanja je orijentisano ka održivosti zgrada, podjednako se baveći i savremenom arhitekturom i arhitektonskim nasleđem. Fokus istraživanja je na građevinskim materijalima i građevinskoj fizici, sa posebnim interesovanjem za tradicionalne građevinske materijale, istorijske konstrukcije i tehnike građenja. Trenutno obavlja funkciju rukovodioca specijalističkog studijskog programa „Energetska efikasna i zelena arhitektura“ na Univerzitetu u Beogradu – Arhitektonskom fakultetu.
Gjyljana Bakalli je suosnivačica platforme Almanart za promociju kulturnog i umetničkog života u Albaniji. Studirala je pravo, ali je od detinjstva bila povezana sa umetničkim aktivnostima. Takođe je doprinosila društvenim inicijativama sa fokusom na ljudska prava kroz umetničke projekte, poput kratkog filma o nasilju nad ženama, podkasta o temama filmova o ljudskim pravima ili pravima transrodnih grupa u Albaniji. Kroz platformu Almanart, od 2022. godine promovišu se kulturni događaji u različitim kategorijama kao što su pozorišne predstave, koncerti, filmovi, festivali, noćni život i drugo. Predstavljala je Almanart na različitim takmičenjima, od kojih su tri osvojena — „Rise“, „From Zero to Hero“ i „Challenge Fund“. Trenutno, uz podršku programa Exchange Grant – Creative Leaders, realizuje studiju koja ispituje mogućnosti uvođenja šema socijalne zaštite za slobodne umetnike, oslanjajući se na dobre prakse evropskih zemalja.
Majlinda Tafa je ukorenjena u svetovima umetnosti i filma, spajajući znanje o kreativnim procesima sa kulturnom saradnjom. Predstavljala je Albaniju u ključnim međunarodnim filmskim organizacijama, predaje na lokalnim univerzitetima, konsultuje na raznim međunarodnim projektima i aktivno učestvuje u profesionalnom umrežavanju. Sa širokom mrežom lokalnih i evropskih profesionalaca, kao i vezama sa međunarodnim institucijama, donosi multidisciplinarni pristup mentorstvu. Tečno govori četiri jezika i strastvena je u podsticanju kreativnih glasova iz Albanije i Balkana, negovanju dijaloga i gradnji mostova preko granica i disciplina u službi smislene i trajne kulturne saradnje.
Ja sam Ivana Milić, vizuelna umjetnica sa master diplomom iz intermedijalne umjetnosti, gdje istražujem položaj žena u patrijarhalnom društvu Crne Gore. Moj rad se bavi temama identiteta, sjećanja i društvenih struktura kroz slikarstvo, fotografiju i instalacije. Učestvovala sam u međunarodnim umjetničkim razmjenama, uključujući rezidencijalni boravak u Portugalu, gdje sam dodatno razvijala svoje istraživanje. Pored lične umjetničke prakse, vodim Art Biro, specijalizovan za izradu slika po narudžbi i kreativne radionice za kompanije, spajajući umjetnost i timsku dinamiku. Moja misija je stvaranje umjetnosti koja inspiriše i podstiče kreativnost u profesionalnim i umjetničkim krugovima.
Završila FDU, pozorišnu i radio produkciju. Kao student uživala radeći BITEF, FEST, Festival kratkog metra i kao organizator u JDP-u. Radno iskustvo sticala i radeći u produkciji dva igrana filma, nekoliko reklama i puno modnih revija. Poslednjih 10 godina deo Dechkotzar tima. Mama dva dečaka, najviše voli porodična putovanja, druženje i more. Voli rad sa ljudima.
Samouk sam grafički dizajner iz Tirane, sa više od deset godina iskustva i posebnim fokusom na tipografiju. Vodim mali dizajn studio, ali i dalje rado radim na različitim sporednim projektima, često za prijatelje. Tokom godina sarađivao sam sa lokalnim i međunarodnim klijentima, među kojima su Ujedinjene nacije, TEDx, Tumblr, UNICEF i mnogi drugi. Moj rad je prikazivan na različitim platformama i događajima, uključujući typographicposters.com, PDP konferenciju, Open Collab, Public Views u Štutgartu, Tolerance Show u više od 40 zemalja, kao i Blank Poster u Kelnu (izložba i publikacija).
Žarko Veljković je jedan od najnagrađivanijih kreativaca u regionu. Pored osam kanskih lavova, dobitnik je više od 50 međunarodnih nagrada kao što su ``Clio``, ``One show``, ``Epica``, ``Eurobest``, ``Golden Drum``, ``New York Festivals``, ``EACA Care Award``, ``AD Stars``, ``Webbit`` itd. Ima skoro dve decenije iskustva u kreiranju kampanja za neke od najvećih kompanija kao što su ``Nectar``, ``Fructal``, ``Komercijalna banka``, ``A1 Croatia``, ``Telenor Srbija``, ``VIP Mobile Macedonia``, ``Konzum/Idea``, ``Philip Morris``, ``Banca Intesa``, USAID, ``Fond B92``, ``Hemofarm fondacija``, ``Delta Generali`` itd. Bio je član žirija na festivalima ``Golden Drum``, ``New York Festivals``, UEPS, Kaktus itd. Predavač je na IAA Academy i InternetAcademy. Radio je kao art i kreativni direktor u renomiranim internacionalnim advertajzing agencijama (``Leo Burnett``, ``Saatchi & Saatchi``, ``McCann``, ``Grey``). Njegova specijalnost je razvijanje kreativnih ideja i strategija, digital i video produkcija. Pored toga, bavi se režijom TV spotova i kratkih filmova. U ulozi predavača i paneliste, učestvovao je na brojnim događajima i radionicama međunarodnog karaktera.
Kerim ``Stoposto`` Panjeta, rođen 1995. godine u Sarajevu, magistar je marketing menadžmenta, umjetnik, muzičar i videograf sa više od 12 godina iskustva. Izdao je 5 albuma, 3 EP-a i nekoliko nagrađivanih muzičkih spotova. Stoposto je nastupao širom Balkana kao jedan od najboljih betl repera u regionu. Njegova muzika i videografija odražavaju ličan, introspektivan, nekompromisan i sirov pristup koji je oblikovao njegov jedinstveni glas na regionalnoj muzičkoj i umjetničkoj sceni.
Nikola Jovanović je potpredsednik Virgin Music Group Western Balkans i šef Odeljenja za društvene odnose u Universal Music Western Balkans. Sa 20 godina iskustva u muzičkoj industriji, Nikola je jedna od ključnih ličnosti na Balkanu kada je reč o muzičkom biznisu. Trenutno, u okviru Virgin Music Group, radi sa izvođačima poput Joker Out, Konstrakta, Magnifico, Baby Lasagna, Zoe Kidah i drugih. Takođe je i izvršni direktor Zadužbine Milan Mladenović, organizacije koja čuva nasleđe legendarnog frontmena EKV-a. Nikola je i vlasnik Kontra Rights, izdavačke kuće i menadžment agencije koja pruža savetodavnu podršku izvođačima i labelima. Njegovo prethodno iskustvo uključuje funkciju potpredsednika RUNDA – Regionalnog udruženja nezavisnih labela Balkana, rad u MTV Adria kao Talent i Music Manager, kao i ulogu CEO-a i suosnivača Lampshade Media. Nikola je diplomirao na Beogradskoj akademiji umetnosti, na odseku za muzičku produkciju i snimanje zvuka. Menadžer je grupe Buč Kesidi, srpske muzičke senzacije i najvećeg regionalnog benda nove generacije koji se pojavio u poslednjih 10 godina. Takođe je menadžer mlade i talentovane Ive Lorens.
Klaudia Fagu (1988) je menadžerka u kulturi čiji se rad prepliće između kuratorstva, nasleđa i umetničkog istraživanja. Nakon studija menadžmenta u umetnosti na Univerzitetu Ca' Foscari u Veneciji, vratila se u Albaniju, svoju domovinu, vođena željom da doprinese razvoju lokalne kulturne scene. Njena kustoska praksa zasniva se na kolektivnom i saradničkom pristupu, istražujući umetnost kao instrument dijaloga i transformacije. U njenim projektima pejzaž — fizički, politički i emotivni — postaje živa materija, mesto susreta između sećanja i budućih mogućnosti. Njeno istraživanje posebno je usmereno na albanske umetnike u dijaspori, povezujući teritorije i udaljene istorije. Godine 2024. osnovala je Prag Space Collective, kustosku radionicu posvećenu podršci novim umetničkim generacijama. Iste godine bila je i ko-kustoskinja izložbi Në Prag, Qytetet e dukshme i Matanë gardhit: shumëçka e re. Poslednja od njih realizovana je u okviru Tirana Art Weekend-a, gde je Klaudia učestvovala i u radu medijskog i PR tima. Kroz istraživački i kustoski rad Klaudia stvara prostore za razmišljanje i razmenu, gde se kulturno nasleđe prepliće sa aktuelnim društvenim pitanjima, otvarajući prostor za nove perspektive i narative.
Miroslav Karić je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na katedri za istoriju umetnosti 2000. godine. Od 2001. do 2019. godine bio je na poziciji kustosa u nezavisnoj umetničkoj asocijaciji Remont. Karić je bio saradnik, koordinator, kustos, PR i autor tekstova na preko dvadeset domaćih i internacionalnih projekata. Dobitnik je Nagrade Društva istoričara umetnosti Srbije za najbolju autorsku izložbu u 2019. godini i Nagrade „Lazar Trifunović” za 2022. godinu. Od januara 2020. radi kao kustos u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu.
Leunita Syla je arhitektica i urbana aktivistkinja posvećena vraćanju i revitalizaciji javnih prostora kroz interdisciplinarna istraživanja, inovativne strategije urbanog dizajna i zagovaranje. Suosnivačica je Public Space Equity (PSE), istraživačkog centra koji se bavi inkluzivnim urbanim razvojem. Diplomirala je i magistrirala arhitekturu na Univerzitetu u Prištini, a sarađivala je na projektima koji promovišu pristupačnost i uključivanje zajednice u oblikovanje javnih prostora, posebno za marginalizovane grupe. Aktivizam je osovina njenog profesionalnog puta, sa ciljem podsticanja aktivnog građanstva i društvene jednakosti kroz javne prostore.
Dr Žaklina Gligorijević je profesinalnu karijeru izgradila u CEP-u, Centru za planiranje urbanog razvoja i Urbanističkom zavodu Beograda a danas je konsultant u medjunarodnim projektima podrške urbanom razvoju. Autor je nagradjenih konkursnih radova, projekata, studija i planova gradova i posebno je interesuju stratesko planiranje i javni prostor gradova. Magistrirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, dodatno se edukovala na programu SPURS/MIT u SAD i brojnim međunarodnim treninzima i seminarima u oblasti urbanog razvoja. Ima iskustvo rada i upravljanja u privatnom i javnom sektoru, u profesionalnim organizacijama, projektima međunarodne saradnje, planskim komisijama, stručnim žirijima i izradi gradskih i nacionalnih strategija.
Maksim Nikiforovski je 2020. godine završio master studije filozofije na Univerzitetu LMU u Minhenu, ali se od tada fokusirao na film i scenaristiku. Tokom 2022/23. bio je pripravnik u programu MEDIA, Creative Europe pri EU u Briselu, gde je premijerno prikazan njegov kratki film The Golden Ribbon Society (2023). Pored filma, autor je kratkih priča, romana i osnivač podkasta koji istražuje filozofske i psihološke teme kroz film. Njegov rad bavi se iskustvom stranca, dinamikom Balkana i Evrope, rodom, kvir identitetima, pripadanjem i elitizmom. Tečno govori pet jezika i iskusan je javni govornik na konferencijama širom Evrope. Trenutno razvija svoj najnoviji film All About Adam.
Ishak Jalimam je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, na Odsjeku za produkciju i menadžment, gdje trenutno radi kao asistent. Ranije je bio na čelu CineLinka na Sarajevo Film Festivalu. Trenutno nadgleda sve programe programe obuke za producente, razvoj i partnerstva u okviru CineLinka. Jalimam je producent u Sarajevskom ratnom teatru, a također producira Internacionalni festival srednjoškolskog pozorišta, Juventafest. Prethodno je obnašao funkciju tehničkog direktora na Internacionalnom teatarskom festivalu MESS. Tokom svoje karijere radio je na brojnim filmovima u različitim ulogama, mnogi od kojih su prikazivani na prestižnim festivalima poput Sundance Film Festivala, CPH:DOX, La Biennale di Venezia, Sarajevo Film Festivala, Dokufesta, Nashville Film Festivala, Wisconsin Film Festivala, Doxa Documentary Festivala, te HotDocs International Film Festivala i mnogim drugim. Osnivač je i predsjednik produkcijske kuće Realstage. Godine 2020. dobio je nagradu za mladog producenta na Sofia Film Festivalu – Sofia Meetings.
Marko je iskusni tour menadžer, produkcijski menadžer i tonac iz Beograda, sa više od 10 godina u muzičkoj industriji. Radio je sa jednim od najvećih bendova u Srbiji, balansirajući između zahteva izvođača, promotera i festivala. Rad u izdavačkoj kući Kontra Rights produbio je njegovo interesovanje za izdavaštvo i saradnju sa alternativnim bendovima iz regiona, kao i koncertnu promociju izvođača. Kako bi testirao svoje znanje i stekao veću samostalnost, osnovao je svoju agenciju za menadžment bendova, među kojima su Turbo Trans Turisti i Proto Tip.
Agnieszka je stručnjakinja za muzički marketing i PR sa više od 11 godina iskustva u povezivanju umetnika i publike kroz strateške kampanje i kreativno pripovedanje. Trenutno radi u Charm Music Poland (Charmenko), a prethodno je bila na poziciji direktorke marketinga u klubu Stodoła, gde je predstavljala klub na evropskoj platformi Liveurope, i Press Officer u Prestige MJM. Specijalizovana je za promociju događaja uživo, medijske odnose i razvoj umetnika, a takođe mentoriše nove talente kroz inicijative kao što je Music Week Poland 2025, pomažući im u izgradnji brenda, rastu publike i snalaženju u globalnoj muzičkoj industriji. Privatno je autorka putopisnih knjiga o Turskoj.
Mia Pejović bavi se eko-artom, izradom papira i tradicionalnom štampom. Kroz Atelje Propuh nastoji plasirati inovativne proizvode koji nose edukativnu komponentu o kulturi i umjetnosti. Završila je grafiku 2014. godine na Cetinju. Posebno je inspirišu crtanje, old-school animirani filmovi i tradicionalna štampa, a njen rad je usmjeren na ekološki pristup – od izbora materijala i boja do same funkcije djela. Cilj joj je učiniti stvaralaštvo dostupnijim i približiti ga publici, smanjujući jaz između umjetničkog izraza i recipijenata u savremenom društvu.
Benjamin Čengić je vizuelni umetnik, muralista i producent u oblasti scenskih umetnosti, sa posebnim fokusom na filmsku produkciju i savremenu umetnost. Diplomirao je na Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu, na Odeljenju za produkciju i menadžment. Nakon završetka studija, radio je na nekim od najznačajnijih filmskih projekata u Bosni i Hercegovini, uključujući film Quo Vadis, Aida? rediteljke Jasmile Žbanić, nominovan za Oskara. Njegovo prvo producentsko ostvarenje, kratki film The Witness u režiji Alena Šimića, realizovano je 2022. godine. Pored toga, njegovo dugogodišnje angažovanje sa Sarajevskim filmskim festivalom, Festivalom mladog filma i Slano Film Danima dodatno je obogatilo njegovo profesionalno iskustvo u filmskoj industriji. Od trinaeste godine, njegov kreativni izraz oblikovan je kroz uličnu umetnost, počevši od sveta grafita. Značajnu prekretnicu predstavlja saradnja sa američkim umetnikom na muralu u Sarajevu, koja je inspirisala njegovo dalje istraživanje i razvoj u oblasti ulične i savremene umetnosti. Godine 2016. osnovao je udruženje Obojena Klapa, koje je postalo ključni pokretač afirmacije ulične umetnosti u Sarajevu. Kroz ovu platformu, Benjamin Čengić je inicirao i razvio projekte koji su redefinisali umetnički pejzaž grada. Jedan od tih projekata je FASADA Festival, međunarodni festival ulične umetnosti koji se u Sarajevu održava od 2021. godine. Festival ima za cilj transformaciju urbanih prostora kroz umetnost, stvarajući galerije na otvorenom i povezujući lokalne i međunarodne umetnike, kao i organizacije i festivale posvećene uličnoj umetnosti. Kroz FASADA Festival pokrenuta je balkanska mreža festivala – BALKAN SAN. Paralelno, kao suosnivač i direktor Manifesto Contemporary Art Gallery, Benjamin stvara prostor i podršku za razvoj savremenih umetničkih praksi, uključujući izložbe, edukaciju i zagovaranje boljih uslova za umetničku produkciju. Kao umetnik, najpoznatiji je po svojim muralima velikih razmera, ali je i slikar. Njegova radna praksa u ateljeu razvija se u dva pravca: uljana slika sa izraženim nadrealističkim izrazom i apstraktna slika. Njegov rad odražava duboku posvećenost transformaciji prostora i uključivanju zajednica kroz umetnost. Danas Benjamin Čengić kombinuje uloge umetnika i producenta, vodeći projekte koji povezuju kreativnost, inovaciju i društveni uticaj.
Milica Dukić (1989, Kraljevo) diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na osnovnim i master studijama slikarstva, kao i na master studijama iz oblasti crtanja. Aktivno izlaže; pretežno koristeći tehniku veza u kombinaciji sa fotografijom i tekstilom, predstavila je svoje radove na 16 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Gaji interesovanje za inkluzivne umetničke prakse i volonterki rad. Sarađvala je sa školom za specijalno obrazovanje „Dr Milan Petrović”, što je rezultiralo serijom radova „Tekstilne novine”, koju je nastavila razvijati u različitim sredinama. Na 60. Oktobarskom salonu dobila je specijalno priznanje za taj rad.
Nela Tonković je istoričarka umetnosti, master kulturne politike i menadžmenta. Od 2013. do 2018. bila je direktorka Savremene galerije Subotica, a od 2019. do 2020. godine direktorka Narodnog muzeja u Šapcu. Sada radi kao glavna kustoskinja u Savremenoj galeriji Subotica, zadužena za godišnji program Galerije i planiranje izložbi. U svom kustoskom radu sarađivala je sa brojnim savremenim umetnicima iz Srbije i regiona, kako u javnim tako i u privatnim galerijama. Veliki deo svog rada posvetila je istraživanju logike i politika javnih kolekcija savremene umetnosti, kao i izložbi kao komunikacijskom alatu. Trenutno Nela Tonković vodi program „Klub 60+“ Savremene galerije Subotica, volontersku inicijativu koja ima za cilj da osnaži pojedince starije od 60 godina da razumeju i cene savremenu umetnost.
Milica Popović iz Kotora, Crna Gora, je iskusni marketinški stručnjak i stručnjak za kulturni menadžment sa dubokim smislom za kreativnost. Sa raznolikim iskustvom u pomorskom menadžmentu i informacionim tehnologijama, Milica vješto kombinuje svoje tehničke i kreativne sposobnosti. Kao savetnik za marketing u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, predvodila je razvoj zadivljujućih digitalnih kampanja, podižući prisustvo Centra na mreži. Posebno, Miličina stručnost se proteže i na upravljanje projektima u inicijativama koje finansira EU, gdje je iskoristila svoje vještine i poznavanje kulturnog nasljeđa kako bi se uspješno snalazila i doprinijela ovim uticajnim projektima, ostavljajući značajan trag u kreativnom i kulturnom pejzažu.
Vasilka Dimitrovska je arheološkinja i interpretatorka kulturnog nasleđa, kao i osnivačica Kreaktive – studija za storytelling i dizajn iskustva, koji stoji iza brendova Storytelling Skopje i Storytelling Macedonia. Takođe je i kreativna direktorka HAEMUS-a – Centra za naučna istraživanja i promociju kulture. Kao preduzetnica u oblasti kulturnog nasleđa i kulturna inovatorka, Vasilka je specijalizovana za interpretaciju nasleđa i iskustveni storytelling, kroz kreiranje interaktivnih i istorijski utemeljenih sadržaja koji uključuju elemente gamifikacije, živu interpretaciju i učenje kroz praktičan rad. Kao sertifikovana trenerica interpretacije i UNESCO alumnistkinja, mentoriše pojedince i organizacije u razvoju vrednosno zasnovanog storytellinga i efikasne komunikacije nasleđa. Svojim radom povezuje akademska istraživanja sa kreativnom praksom, jačajući emocionalnu vezu između ljudi i mesta i čineći nasleđe smislenim, angažujućim i dostupnim široj publici. Godine 2020. dobila je Evropsku nagradu za storytelling o nasleđu, koju dodeljuju Savet Evrope i Evropska komisija.
Miloš Janjić (1994, Beograd) je samostalni multimedijalni umetnik. Diplomirao je na studijama modnog dizajna proizvoda od kože 2023. godine na Beogradskoj Akademiji TSS. Osvojio je bronzanu nagradu za kratki plesni film ``Po(_)meri tela`` 2019, a koautorski studentski rad ``Sanjarenje`` nagrađen je na Praškom kvadrijenalu scenskog dizajna 2023. godine. U proteklih pet godina dizajnirao je i kreirao scenske kostime za desetine dramskih i plesnih predstava u Srbiji, i izlagao prostorne instalacije na nekoliko grupnih izložbi. Od 2016. godine intenzivno sarađuje kao koautor, koreograf, izvođač i plesač sa brojnim akterima nezavisne lokalne i regionalne kulturne scene, razvijajući prakse solo i kolektivnog rada. Dobitnik je stipendija za rezidencijalne boravke u Parizu, Ljubljani, Zagrebu, Berlinu, Pragu i Sofiji, kao i prilike da nastupa na festivalima u Srbiji i regionu jugoistočne Evrope. Inicijator i autor festivala performativnih i multimedijalnih praksi “Plestelin”. Član je kolektiva BRINA (Stereovizija) i saradnik Stanice Servisa za savremeni ples i Asocijacije NKSS.
Andreja je transmedijalna producentkinja i globalna mentorka za razvoj proizvoda, usluga i servisa preduzetnica, ženskih organizacija i tehnoloških startapa. Dečija zvezda i milijarderka u inflacijskim dinarima 90ih godina pre svoje desete godine, naučila je kako da dizajnira razvoj, metrike i uticaj van postojeċih okvira. Umesto krupnih brojki, deo svog uticaja predstavila je kroz to što je dala ime kompleksu zgrada, njena prva pesma je objavljena kao tetovaža a studentski festival je učinila delom zvaničnog kurikuluma Fakulteta dramskih umetnosti. Slede publikacija i sertifikacija mentorske metodologije, transmedijalni akcelerator i, kao i uvek, poetička istinitost.
Muhamed Smakić je vršnjački edukator, entuzijasta u debati i interdisciplinarni kreativac posvećen osnaživanju mladih, podizanju svesti o mentalnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti. Sa veštinom za objašnjavanje složenih tema, čini ih ličnim, relevantnim i nemoguće ih je ignorisati. Dok završava srednjoškolsko obrazovanje za zubnog tehničara, osmišljava i vodi interaktivne radionice koje spajaju psihologiju, pripovedanje i debatu kako bi podstakao kritičko razmišljanje i društveni angažman. Iako je još uvek mlad, već je svojom kreativnošću približio važne teme svojoj zajednici kroz društveno osvešćeno pozorište, debate koje podstiču promišljanje i radionice koje osnažuju mlade glasove. Motivisan strašću za efikasnu komunikaciju i društvene promene, veruje da prave reči, izgovorene, napisane ili izvedene, mogu oblikovati bolji svet.
Svetlana je psihološkinja, trenerica i mirovna aktivistkinja. Bila je jedna od su-osnivačica i članica Grupe Most – Udruženja za saradnju i posredovanje u sukobima. Radila je na nekoliko univerziteta, a sarađivala je sa mnogobrojnim međunarodnim organizacijama. Ima veliko iskustvo u korišćenju primenjenih pozorišnih tehnika u obrazovanju, a učestvovala je u nekoliko ostvarenja fizičkog teatra kao performerka. Bila je učesnica programa Žene kreatorke Mira 2006 godine u San Diegu na Insitutu za mir i pravdu Džoan B. Krok, što je bilo veliko priznanje za njen mirovni rad. Udata je, ima dvoje dece, baka je dvoje unučića i živi na Dorćolu u Beogradu.
Olga Čegar bavi se filozofijom, muzikom, prevođenjem i kreativnim pisanjem. Od ranog detinjstva učestvuje u umetničkom stvaralaštvu i kulturnim manifestacijama (predstave, koncerti, film, grafike). Dobitnica je nagrada za svoje grafike, film i dve kompozicije. Kao kantautorka sarađivala je sa muzičarima sa Berklija, a 2024. postala direktorka Youth Jazz & Rock Festivala. Diplomirala je filozofiju na Univerzitetu u Beogradu, gde je upisala master studije filozofije, kao i interdisciplinarne studije na UNESCO katedri (Univerzitet umetnosti). Prevela je desetine filmskih biltena, kritika i naučnih tekstova i nagrađena je za nekoliko svojih eseja.
Maša Seničić (Beograd, 1990) posvećena je u svom radu višestrukim oblicima teksta: od poetskih, preko istraživačkih i esejističkih, do akademskih. Koselektorka je programa Hrabri Balkan (Festival autorskog filma), doktorantkinja na Fakultetu dramskih umetnosti i programska direktorka udruženja Filmkultura. Kao autorka i urednica bila je deo brojnih medija i samoiniciranih ili institucionalnih publikacija; u ulozi moderatorke, koordinatorke i/ili mentorke učestvovala je u lokalnim i međunarodnim inicijativama, radionicama i manifestacijama u oblasti kulture. Seničić je fokusirana na interdisciplinarne projekte koji uporište imaju u eksperimentalnom pristupu tekstu; neki od njih realizovani su kao poetske knjige, kao samostalni projekti ili kao deo kolektivnih izlaganja/izdanja.
Olga Janković je kompozitorka posvećena interdisciplinarnim projektima, promociji i modernizaciji savremene umetničke muzike i spajanju iste sa drugim kreativnim industrijama. Olgina dela se izvode širom Srbije, u Crnoj Gori, Makedoniji, Americi i Kanadi. Kompozitorka je dobitnica “Nagrade Grada Beograda” za njenu kamernu operu “Čista Voda”. Olga se takođe bavi primenjenom muzikom i muzikom i dizajnom zvuka za video igre. Trenutno je studentkinja Doktorskih studija kompozicije na FMU u Beogradu u klasi Prof. Svetlane Savić, radi kao istraživač na istom Fakultetu i završava nekoliko interdisciplinarnih projekata, uključujući MetaHuman opersku trilogiju “Permaforst” i full CGI video operu u Unreal Engine-u “It Will Rain”.
Od kada je diplomirala na Berklee koledžu 2018. godine, Ana se afirmisala kao kompozitorka, kombinujući svoju ljubav prema klasičnoj muzici sa strašću za komponovanjem muzike za vizuelne medije. Aktivno radi kao kompozitorka u Srbiji i na međunarodnim projektima. Trenutno je angažovana na nekoliko filmskih, televizijskih, pozorišnih i video-igračkih projekata u Srbiji, kao i na kolekciji animiranih kratkih filmova za Apple TV. Ana je sarađivala sa gejming kompanijom Nordeus, komponujući muziku za njihovu igru Heroic Magic Duel, a trenutno radi sa njima i na novom projektu. Takođe je glavni kompozitor u kompaniji Emotion Spark za njihovu igru Rue Valley. Ana je i rezidencijalni umetnik Kolarčeve zadužbine, najznačajnije ustanove klasične muzike u Srbiji, gde je održala više koncerata i izvođenja svoje koncertne muzike. Posvećena je promociji scenske muzike u Srbiji i edukaciji mladih kompozitora, stvarajući im više prilika za razvoj. Osnivač je jednog od prvih takmičenja za mlade kompozitore (uzrasta od 8 do 18 godina) u Srbiji, organizovanog u znak sećanja na tragično preminulog Andriju Ćikića. Pored kompozitorskog rada, Ana je i jedna od pionirki u organizovanju visokokvalitetnih koncerata muzike u video igrama u Srbiji. U septembru 2024. organizovala je revolucionarni koncert sa najpoznatijim muzičkim temama iz sveta video igara, sa posebnim fokusom na rad Ostina Vintorija, koji je ujedno i dirigovao koncertom. Godine 2024. Ana je dobila priznanje Musika Klasika za najboljeg kompozitora primenjene muizike u Srbiji. Godine 2023. postala je umetnica pod okriljem Universal Music-a, sa izdanjem svog saundtreka A Cross in the Desert, koji je dobio priznanja na više međunarodnih festivala i dodela nagrada. Anin debi album Mountain Eyes pisan je za gudačke ansamble i soliste iz balkanskih zemalja, a uključuje i kompoziciju za solo violinu u izvođenju Stefana Milenkovića.
Pavle Lazarević je diplomirao osnovne i master akademske studije dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Kratke priče su mu objavljenje u zbornicima, prepoznate ili nagrađene na lokalnim i regionalnim književnim konkursima: Najbolja kratka priča Pirota (2025), Lapis Histriae (2023), Ulaznica (2016), Andra Gavrilović (2014). Kao autor za decu, potpisuje: dramski tekst „Babarograd“ (nagrada za najbolji originalni dramski tekst za decu na Međunarodnom festivalu dečijeg dramskog stvaralaštva „Moravski cvetić“, 2018); zbirku dramskih tekstova „Priče s malog odmora“ (Kreativni centar, 2017); onlajn kolekciju audio-priča za decu „Maštalice“ (Kreativni centar i A1 Srbija, 2018).
Vanja Nikolić je autorka, dramaturškinja i mentorka za pisanje, sa više od deset godina iskustva u radu sa autorima, kreativcima i profesionalcima koji kroz priču žele da oblikuju svoje ideje i izraze autentičan glas. Kao osnivačica kreativnog studija Vanja tačka, razvija projekte koji povezuju umetnost, edukaciju i lični razvoj kroz pisanje. Među njima se ističu mentorski program „Pišem knjigu“, namenjen autorima koji žele da napišu i objave svoju stručnu, ličnu ili umetničku knjigu. Program kombinuje strukturisani proces pisanja, duboku introspekciju i profesionalnu podršku u svakom koraku, kao i Tačkica knjige – personalizovane i kreativne knjige za decu koje podstiču emocionalnu pismenost i maštovitost. Kao autorka programa za razvoj pisanja, Vanja je vodila na desetine radionica, mentorskih procesa i individualnih sesija, pomažući piscima da pronađu jasnu strukturu, prevaziđu blokade i prodube svoje pripovedanje. Njeno iskustvo obuhvata rad u kulturnom sektoru, edukaciji i preduzetništvu, gde je razvila sopstvenu metodologiju zasnovanu na dramaturgiji, storytellingu, arhetipskim obrascima i terapijskom pisanju. Diplomirala je komparativnu književnost u Novom Sadu, a zatim i dramaturgiju na Akademiji umetnosti. Radila je kao dramaturškinja i autorka na brojnim predstavama, pisala za pozorišne i književne časopise, uređivala publikacije i objavila tri knjige. Njene radionice i ritriti su prostor u kojem se priče ne samo pišu – već i otkrivaju, transformišu i osnažuju.
Renate Dujaković je pozorišna i filmska glumica, producentica i istraživačica, posvećena stvaranju hrabre, inovativne i van okvira umjetnosti. Završila je najstariju školu fizičkog pozorišta u Danskoj, Commedia School u Kopenhagenu.Nastupala je u eksperimentalnim pozorišnim stilovima širom Turske, Poljske, Španije, Srbije, Bosne i Brazila. Feminizam igra vitalnu ulogu u njenom radu, jer nastoji pojačati rodnu ravnopravnost i osnažiti marginalizirane glasove kroz nastup. Kombinujući svoju stručnost u fizičkom pozorištu i alternativnim formama, Renate koristi društveno relevantnu komediju da izazove sistemske promene, pomerajući granice i izazivajući društvene norme svojom umetnošću.
Kristina Lelovac je glumica, performerka i kustoskinja izvođačkih umetnosti. Kao vanredna profesorka, predaje glumu i savremene performativne prakse na Fakultetu dramskih umetnosti u Skoplju, Severna Makedonija. Njeni profesionalni interesi fokusirani su na kritičke umetničke pedagogije i feminističke aspekte saradnje u umetničkim procesima. Izvodi i sarađuje na osmišljavanju performansa unutar interdisciplinarnih umetničkih projekata, isključivo na nezavisnoj sceni. Kristina je jedna od osnivačica Festivala feminističke kulture i akcije FIRSTBORN GIRL (PRVO PA ŽENSKO), kustoskinja njegovog programa performansa i platforme za izvedbene umetnosti REHEARSING FEMINIST FUTURES. U okviru ove platforme, prošle godine je inicirala i prvu lokalnu školu feminističke dramaturgije MAKING FEMINIST THEATRE / MAKING THEATRE THE FEMINIST WAY.
Sanja radi u oblasti medijskog razvoja sa posebnim fokusom na podršku nezavisnom novinarstvou, održivosti medija i neprofitnim inicijativama. Kao deo Thomson Fondacije, radi širom Centralne i Jugoistočne Evrope, podržavajući istraživačko novinarstvo, angažovanost publike i modele finansiranja za nezavisne medije. Na Balkanu je sarađivala sa gotovo 100 neprofitnih organizacija na fundraising kampanjama, pomažući im da obezbede finansiranje, ojačaju postojeće i izgrade nove zajednice. Njeno iskustvo pokriva i uredničke pozicije, međunarodne i regionalne medijske projekte projekte i digitalno izveštavanje. Posebno je zainteresovana za međusektorsku saradnju, istražujući načine za jačanje novinarstva od javnog interesa, osiguravanje raznovrsnih i nezavisnih glasova u medijima i adresiranje društvenih pitanja. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka i završila master studije na UNESCO Katedri za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Ja sam direktorka Sinergija centra, psihoterapeutkinja i doktorka psiholoških nauka u oblasti ženskog liderstva. U svom radu spajam psihologiju koučinga, psihoterapiju i agilno učenje. Pomažem pojedincima da se lakše nose s promenama, a kompanijama da razvijaju svoje poslovanje. Obučavala sam menadžere, preduzetnike i političare – posebno u oblasti koučinga i javnog nastupa. Članica sam nacionalnih i međunarodnih psiholoških udruženja. Volim da čitam, pišem i gledam serije poput Six Feet Under i Black Mirror – zbog njihovog istraživanja psihološke pozadine i uticaja tehnologije na psihu. Najviše uživam u boravku u prirodi sa ćerkom.
Stefan Aleksandar Jovanovski je kulturni producent, kustos i umetnik iz Skoplja, specijalizovan za umetnost u javnom prostoru i projekte zasnovane na zajednici. Kao osnivač platforme KomshiLOOK, pretvara javne prostore u kulturna središta kroz interdisciplinarne projekte koji uključuju performans, medijsku umetnost i urbane intervencije. Sa više od osam godina iskustva, sarađivao je sa brojnim institucijama širom Evrope, integrišući svetlosnu umetnost, digitalne medije i interaktivno pripovedanje u svakodnevne prostore. Njegov rad podstiče društveno angažovanje, kulturni dijalog i urbanu revitalizaciju, istražujući teme mobilnosti, nasleđa i vidljivosti. Strastven u vezi sa umetnošću u javnom prostoru, nastavlja da razvija inovativne projekte koji povezuju ljude, mesta i narative.
Ivan Minić je srpski preduzetnik, digitalni strateg i kreator sadržaja sa više od 20 godina iskustva u tehnologiji, marketingu i preduzetništvu. Osnivač je Burek.com sajta iz 2002. godine, najveće online zajednice u regionu, a kasnije je pokrenuo i projekte poput MojaPijaca.rs, TurnKey, podkasta Pojačalo, DigiTalk platforme i portala Naša mreža u saradnji sa kompanijom A1 Srbija. Saradjivao je sa više od 50 globalnih brendova na lokalnim digitalnim strategijama, kao i na brojnim međunarodnim projektima sa organizacijama poput USAID-a, UNDP-a, UNICEF-a i Svetske banke. Autor je dve knjige, čest govornik na konferencijama i predsednik Upravnog odbora RNIDS-a.
Uma Đurić je izvođačka umjetnica, spisateljica i plesačica iz Sarajeva, Bosne i Hercegovine. U svom radu spaja Butoh ples, pozorišne metode Jerzyja Grotowskog, Bharatanatyam, savremeni cirkus i južnoslavensko duhovno naslijeđe – od paganskih praksi do islamskih i kršćanskih elemenata. Kroz ovu jedinstvenu sintezu pripovijeda emotivne priče o Tijelu u odnosu prema drugima i svijetu. A kako to izgleda? Na prvi pogled, kao pozorišna predstava. Zatim, kao ples. Onda se zapitate – je li to ritual? Zapravo, to je sve to u jednom – i još mnogo više.
Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturnim delatnostima. Trenuto radi završni rad na master studijama „Evropske i međunarodne politike i krizni menadžment“ na Beogradskom univerzitetu i treća je godina doktorskih studija Menadžmenta kulture i medija na Fakultetu dramskih umetnosti. Angažovana je kao saradnica u nastavi na Fakultetu dramskih umetnosti gde drži vežbe na predmetu Osnove pozorišne produkcije i na master programu UNESKO katedre „Kulturna politika i menadžment“ na predmetu „Marketing u kulturi“. Pohađala je nekoliko seminara i radionica u vezi sa menadžmentom u kulturi i kulturnom diplomatijom (Atelje za mlade menadžere Evropske asocijacije festivala iz Brisela, Akademija za kulturnu diplomatiju Instituta za kulturnu diplomatiju iz Berlina, seminar o kulturnoj diplomatiji i odnosima sa javnošću Univerziteta umetnosti u Beogradu, seminar „Kako biti bolji politički savetnik“ Mreže instituta i škola za javnu upravu u centralnoj i istočnoj Evropi i Fakulteta političkih nauka u Beogradu). Još tokom osnovnih studija započinje svoj profesionalni angažman; radila je kao projektna menadžerka, producentkinja i organizatorka u izvođačkim i vizuelnim umetnostima, izdavačkoj delatnosti, u community arts projektima, u javnim institucijama kao i na nezavisnoj sceni. Od 2004. godine postaje stalna saradnica Teorije koja hoda (TkH), teorijsko-umetničke platforme. Od 2004. godine radi kao povremeni saradnika na Bitefu, od 2006. dobija stalni angažman u Bitef teatru, a od 2008. godine do danas je na poziciji izvršne direktorke Bitefa. Bila je članica regionalnog savetodavnog odbora BIRN projekta i mentorka na projektu Kreativno mentorstvo koji se bavi ličnim i profesionalnim razvojem budućih lidera u oblasti kulture. Članica je Upravnog odbora Narodnog pozorišta u Prištini sa sedištem u Gračanici.
Vladimir Beljić (2001) je glumac, aktivista i master student glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Igrao je u predstavama „Zamak“ i „Majka i dete“, kao i u brojnim filmskim i pozorišnim projektima. Sa svojim kolegama je osnovao ,,Kulturni centar Talas`` koji okuplja mlade umetnike u cilju decentralizacije kulture. Udurženje je najviše aktivno u Smederevu gde je i osnovano. Aktivno učestvuje u kulturnim i omladinskim inicijativama, uključujući „Danube Youth Council“ i neformalnu grupu umetnika ,,Trikotaža``. Govori engleski i norveški jezik i svira klavir.
Rediteljka DAH Teatra, profesorka na Institutu za Umetničku Igru, Beograd Dijana Milošević je nagrađivana pozorišna rediteljka, spisateljica i predavačica. Ko-osnovala je DAH Teatar Centar za istraživanje culture I društvenih promena u Beogradu, i već preko 30 godina je njegova umetnička direktorka. Bila je umetnička direktorka pozorišnih festivala, predsednica Asocijacije Nezavisnih Pozorišta, predsednica upravnog odbora Bitef Teatra i članica upravnog odbora nacionalnog ITI-ja (Međunarodnog Pozorišnog Instituta). Uključena je u rad nekoliko inicijativa za izgradnju mira i sarađuje sa feminističko-aktivističkim grupama. Pozorišne predstave DAH Teatra u Dijaninoj režiji igrane su na nacionalnom i međunarodnom nivou. Takođe je režirala i predstave drugih pozorišnih kompanija širom sveta. Ona je poznata predavačica, koja je predavala na svetski poznatim univerzitetima. Piše članke i eseje o pozorištu. Dobitnica je prestižnih stipendija i nagrada .
Xhezide Gurguri je koordinatorka za mlade, menadžerka projekata i aktivistkinja za ljudska prava sa više od četiri godine iskustva u osnaživanju mladih, građanskom angažovanju i razvoju politika. Radi kao stručnjakinja u Nacionalnoj agenciji za mlade, vodeći nacionalne i međunarodne projekte za mlade. Sa obrazovanjem iz sociologije, administracije socijalnih usluga i dizajna projekata, vodila je inicijative finansirane od strane EU, bila mentorka za medijsku pismenost i sarađivala sa međunarodnim organizacijama poput IOM Albanija. Takođe je artivistkinja – režirala je tri kratka filma i osnovala Festival ljudskih prava kako bi promovisala društvene promene kroz umetnost. Xhezideina stručnost obuhvata vođstvo mladih, rodnu ravnopravnost i migracije, sa iskustvom u istraživanju, obukama i zagovaranju. Strastvena u podsticanju participacije mladih, nastavlja da stvara inkluzivne prostore gde mladi mogu da učestvuju u donošenju odluka i razvoju zajednice.
Sa više od 15 godina iskustva u radu sa mladima i neformalnom obrazovanju širom Evrope, vodila sam nacionalne i međunarodne inicijative koje osnažuju mlade kroz volontiranje, kulturu i građanski aktivizam. Kao bivša generalna koordinatorka najvećeg volonterskog programa u Srbiji i potpredsednica Mreže evropskih organizacija za volonterski servis, mentorisala sam stotine omladinskih lidera i koautorka sam priručnika i online kurseva. Danas vodim MAGNET, međunarodnu kooperativu za obrazovanje i kulturu u ruralnoj Srbiji. Verujem da je mentorstvo prilika za obostrani rast – prostor gde se iskustvo deli, radoznalost podstiče, a promena nastaje kroz međusobnu podršku i razmenu.
Tamara Popović je scenaristkinja, režiserka i interdisciplinarna umetnica čija je umetnička praksa fokusirana na razvoj fikcije koja promoviše ljudska prava, održivi i internacionalni razvoj. Tamara stvara kroz raznovrsne medije, razvijajući projekte kroz strip, video igre, arhitekturu i scenske umetnosti.
Minino višegodišnje iskustvo u kreativnim industrijama obuhvata rad u brojnim međunarodnim kulturnim organizacijama i projektima. Njene profesionalne uloge uključuju kreativno liderstvo, strateški razvoj, projektni menadžment, komunikacije i kreativnu produkciju. Kao deo Galerije 12, Mina razvija inovativne izložbe utemeljene na kreativnim tehnologijama, u saradnji sa renomiranim svetskim dizajn studijima. Najistaknutiji primeri su Muzej budućnosti u Dubaiju i Prirodnjački muzej u Abu Dabiju koji je trenutno u izgradnji. Mina je autorka objavljenih radova, kao i učesnica nagrađivanih projekata i brojnih stručnih događaja. Stekla je master diplome na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Univerzitetu Karlos III u Madridu.
Nelisa Baždar rođena je diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2011. godine, odsek za nastavu, pododsek grafika. Izlagala je na nekoliko samostalnih izložbi u Bosni i Hercegovini i Srbiji te na više međunarodnih i domaćih kolektivnih izložbi. Član je Kulturno-umetničkog društva ‘Široka staza’, Zemun (Srbija), Udruženja likovnih umetnika Bosne i Hercegovine – ULUBiH, FIAG – Fiantapia International Art Group, Južna Koreja i ULUPUBIH – Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera BiH. 2018. godine stekla je status istaknutne samostalne umetnice Kantona Sarajevo.
Tamara Marković se profesionalno kalila u Kultrunoj organizaciji Mikser – od volonterke, do direktorke komunikacija, da bi nastavila da realizuje brojne projekte u oblasti kulture i umetnosti, iz pozicije nezavisne menadžerke i producentkinje. Koautorka je i koosnivačica Festivala umetnosti na ulici Rekonstrukcija, za koji je sa svojim timom primila nagradu Pokretači promena (u kategoriji Pohod na aktivizam), koju dodeljuju Beogradska otvorena škola, BIRN Srbija i Fondacija BFPE. Svoje interesovanje za jugoslovensko kulturno nasleđe formalizuje kroz dvogodišnju saradnju sa Muzejom Jugoslavije, gde je bila savetnica za komunikacije. Ne odustajući od vaninstitucionalnog okruženja kao svog prirodnog staništa, nastavlja istraživanje i praktično delovanje u oblasti korišćenja javnog prostora i upotrebe uličnih umetničkih praksi kao alata za povezivanje zajednice. Kao saradnica Udruženja KROKODIL, novu inspiraciju pronalazi u radu sa mladima, u okviru projekta Zašto kažeš ljubav? (a misliš na rat), kreirajući i moderirajući razgovore o uzrocima koji dovode do porasta nasilja u društvu. Sa istim udruženjem učestvuje u inicijativi Free the Streets/Free the People, u okviru koje je zadužena za selekciju umetnika i produkciju murala u gradovima širom Srbije. Učestvuje i u realizaciji svoje omiljene gradske manifestacije – književnog festivala KROKODIL. Nastoji da što više živi i radi na moru.
Redi je Community Organizer i Kulturni Mediator iz Korče, Albanija. Nakon završetka studija u Tirani i Rimu, radi na različitim nezavisnim kulturnim projektima. Deo je projekta Giufa (nagrađen Nagradom za mlade Karla Velikog u Italiji 2022) koji se fokusira na socijalno uključivanje i migracije, koristeći umetnost kao katalizator društvenih promena. Redi takođe sarađuje sa Studentskim centrom Korča, multifunkcionalnim prostorom koji ima za cilj izgradnju zajednice mladih odraslih kroz kulturu. Član je UNYAG Albanije, Odbora alumni mreže Evropske omladinske nagrade Karla Velikog, organizacije koja promoviše vrednosti EU.
Violeta je magistrirala sociologiju i menadžment u kulturi, a karijeru je započela tokom studija kao televizijski novinar i urednik u informativnom programu TV Novi Sad. Nastavila je da radi u oblasti marketinga kao privatni preduzetnik, upravljajući sopstvenom kompanijom, specijalizovanom za spoljno oglašavanje. Od 2018. godine Violeta Đerković je koordinatorka Kulturne stanice Svilara, a trenutno je koordinatorka Mreže kulturnih stanica za projekat Novi Sad Evropska prestonica kulture. Aktivistkinja je u organizaciji Almašani za zaštitu kulturnog nasleđa, a u okviru organizacije, je koordinirala proces pridruživanja Faro konvencijskoj mreži Saveta Evrope, koja okuplja aktivne lokalne zajednice posvećene očuvanju i interpretaciji sopstvenog kulturnog nasleđa. Po ugledu na mnoge aktivne zajednice širom Evrope, upoznala se sa obiljem mogućnosti koje kulturno nasleđe pruža za opšti razvoj lokalnih zajednica, posebno kroz razvoj kulturnog turizma zasnovanog na autentičnosti svake zajednice.
Marija je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i specijalizovala se na Atinskoj akademiji likovnih umetnosti na temu Multidisciplinarna vizuelizacija umetnosti – uzajamni uticaj različitih umetničkih disciplina i psihofizički uticaj vizuelnih elemenata prostora na čoveka. Kao samostalni umetnik u ULUPUDU održala je nekoliko samostalnih i grupnih izložbi, od kojih su najznačajnija dva projekta – Dodir dva sveta i Pesma starog mornara. Dodir dva sveta je eksperimentalna forma u kojoj se dva različita umetnička medija, skulptura i video rad tretiraju u jednoj novoj umetničkoj formi. Pesma o starom mornaru je projekat koji okuplja brojne umetnike, eko-aktiviste i ljubitelje prirode inspirisan istoimenom pesmom engleskog pesnika Semjuela Tejlora Kolridža pod okriljem njene simbolike – kako se čovek danas odnosi prema prirodi, koliko ga ceni i koliko je svestan njegove važnosti kao kolevke u kojoj smo svi nastali. Izložba Krug - reciklirana umetnost govori o istoj temi i podstiče priče o eko-svesti, smanjenju otpada i problemima mentaliteta potrošača u društvu. Ideja Marijine umetnosti je da podstakne razmišljanje o načinima na koje možemo da unapredimo svoje živote, da pratimo prirodni ritam, da se vratimo starim vrednostima, da se zbližimo, povežemo i smanjimo stres i anksioznost u društvu.
Biljana Tanurovska je kulturni radnik, istraživačica i kustoskinja koja radi na raskrsnici performansa u plesu, pozorištu i vizuelnim umetnostima. Biljana radi kao freelancer-ka i takođe je Programska direktorka u Lokomotivi, Skoplje. Između ostalih inicijativa. Biljana je i suosnivačica platformi Nomad Dance Academy (NDA), Kino Kultura - dizajnirani prostor i NVO Lokomotiva, Skoplje, te gostujuća predavačica i mentorka na raznim programima i univerzitetima, (ko)piše, (ko)kurira i (sa)istražuje. Trenutno je mentorka i direktorka kursa „Kustorska praksa u kontekstu“ (saradnja sa Univerzitetom umetnosti u Stokholmu) i komentor programa „Kritička praksa (made in Iu). U poslednje vreme istražuje feminističke institucionalne i kustoske pristupe performansu u vizuelnim umetnostima, pozorištu i koreografiji. Ona je istoričarka umetnosti i doktorirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, za šta je dobila međunarodnu istraživačku nagradu ENCATC. 2021. godine dobila je i nagradu AICA Macedonia „Ladislav Barišić“ za istraživanje „Politički učinak kao prošireno polje u Makedoniji 90-ih godina“.
Marko Gošović rođen je u Podgorici gde je završio osnovne, specijalističke i magistarske studije iz oblasti audiovizuelne produkcije na Fakultetu vizuelnih umetnosti, na Univerzitetu „Mediteran“. Na istom Univerzitetu je trenutno zaposlen kao vanredni profesor iz oblasti „kreativnih industrija“ gde je angažovan na predmetima iz oblasti zvuka i digitalne kulture. Kao jedan od dobitnika stipendije Ministarstva nauke Crne Gore u 2020. upisao je doktorske studije na Fakultetu umetnosti, na Univerzitetu Donja Gorica na temu „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk“ i u sklopu iste stipendije radio istraživanja u Berlinu, Novom Sadu, Torinu i Londonu. Ovogodišnji je dobitnik Fulbright stipendije, a pohađao je mnoge konferencije, seminare, kurseve, trening škole i radionice u Crnoj Gori, regionu i inostranstvu. Autor je brojnih projekata i izložbi iz oblasti kreativnih industrija
Pavle Dinulović, MA (1990) je dizajner zvuka i muzike, docent na katedri za Snimanje i dizajn zvuka, i član Laboratorije interaktivnih umetnosti pri Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Njegov profesionalni rad kao autora, dizajnera zvuka i kompozitora muzike pokriva širok dijapazon formalnih i medijskih određenja, pre svega u polju umetničkih instalacija i alternativnih scenskih događaja, interaktivnih umetnosti i radija. Među značajnijim umetničkim radovima izdvaja nastupe na Praškom kvadrijenalu, izložbi Time Space Existence pri Bijenalu arhitekture u Veneciji, Ars Elektronika festivalu u Lincu, konferenciji Connected Ink u Tokiju, kao i druge realizovane radove u zemlji i inostranstvu.
Marija radi kao profesorika na Univerzitetu Goce Delčev u Štipu, Severna Makedonija već 11 godina. Doktorirala je američku književnost. Marija je prevodilac na i sa engleskog, španskog, srpskog i bugarskog jezika i autorka knjiga za decu.
Jovana Stošić (1988) je završila novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 2007. godine je bila deo nevladine organizacije pod nazivom Organizacija za promociju aktivnizma (OPA) u okviru koje je radila na brojnim projektima koji su se bavili mladima, medijima i kulturom poput projekta Femix (2010-2013) koji je podsticao promociju ženskog stvaralaštva kroz muziku, umetnost i film i Mreže BOOK (2014-2015) u okviru koje je organizovala i vodila čitalački klub za tinejdžere. Od 2015. godine radi u sektoru za marketing izdavačke kuće za decu Kreativni centar gde se bavi različitim oblicima promocije knjiga za decu – i online i offline.
Marijino radno okruženje je Zavičajno odeljenje Kragujevačke biblioteke gde čuva, obrađuje i stavlja na raspolaganje studentima i istraživačima knjižnu i neknjižnu građu vezanu za prošlost i sadašnjost grada Kragujevca, ali pored toga uređuje bibliotekarski časopis „Kragujevačko čitalište“ i pokušava da unapredi svoju instituciju kroz međunarodne i lokalne projekte vezane za oblast bibliotekarstva i kulture. Piše i poeziju, koju je do sada objavila u četiri zbirke, od kojih su neke nagrađene.
Vasilije Milnović je rukovodilac Centra za nauku Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“. Odgovoran je za pisanje i realizaciju projekata iz oblasti bibliotekarstva, digitalne humanistike, ali i nauke i kulture uopšte i u tome je do sada stekao reprezentativno iskustvo. Doktorirao je na književnosti, ali objavljuje i radove iz oblasti bibliotekarstva i priznati je istraživač u obe oblasti. U svojoj karijeri učestvovao je ili vodio projekte iz programa Horizonti, Erazmus +, kao i nekoliko desetina drugih projekata odobrenih od strane Ministarstva kulture i Ministarstva nauke. Predstavnik je Srbije u European Open Science Cloud Steering upravnom odboru.
Maja je modna dizajnerka usmerena ka ekološkom pristupu modi. Završila je Fakultet za Umetnost i Dizajn, odsek Modni dizajn, u Beogradu, a nakon toga je stekla nova znanja na master studiju dizajna Skolen Kolding u Danskoj. Učestvuje na različitim modnim događajima, a najvažniji za nju je bio Youth Fashion Summit u Kopenhagenu. Njen rad se fokusira na prirodne materijale, minimalni otpad i tehnike recikliranja. Maja organizuje Redisign radionice sa ciljem da prenese znanja o važnosti čuvanja stare odeću i produženja njihovog životnog veka, kao i da edukuje kako doprineti očuvanju životne sredine. Njena lična misija je da odećom napravi pozitivnu promenu u društvu.
Marija se već 11 godina predstavlja kao kreativna snaga u dizajnu dečije odeće. Sa diplomom kostimografkinje i 42 godine, uspešno spaja umetničku intuiciju sa praktičnim dizajnom. Kao dizajnerka, majka troje dece i umetnica, ona unosi lični dodir u svaki aspekt svog rada. Osim što vodi brend Gugadžina i aktivno stvara, posvećuje se i umetničkim poduhvatima. Ekologija joj je od velikog značaja, a dodatno se bavi i reciklažom tekstila kao ekstra linijom u okviru Gugadžine. Ova harmonija različitih iskustava oblikovala je njen identitet kao predane predstavnice brenda, otvorene za istraživanje kroz umetnost i brigu o životnoj sredini.
Svoju ljubav prema praistoriji dopunjuje fizičkom antropologijom i analiziranjem ljudskih skeletnih ostataka. Svoje istraživanje najviše je usmerila ka zdravlju ljudi (i njihovih zuba) u bronzanom dobu Banata. Marija je radila kao PR, a onda i predsednik UG Inicijativa mladih „Hoću!Mogu!“ gde se susrela sa volonterizmom, popularizacijom nauke i aktivizmom i zaljubila se u njih na prvi pogled. Najčešće ćete je zateći kako piše finansijske izveštaje, pretražuje konkurse, ugovara tekstove i gostovanja u medijima, prepravlja slovne greške u postovima i ratuje sa birokratijom. U slobodno vreme čita fantastiku, peva u horu i smišlja nove recepte za mafine
Aida je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu gde je bila aktivni student demonstrator na razvoju projekata. Završila je master program ''Kulturni projekti za razvoj'' Međunarodne organizacije rada i Politecnico univerziteta u Torinu u Italiji. Aida ima više od 20 godina iskustva i rada u različitim organizacijama civilnog društva, kao konsultant i trener, a kao ekspertkinja bila je uključena u razvoj kapaciteta ministarstava u polju javne politike. Njena područja stručnosti i interesovanja su kultura, baština, izgradnja mira i filantropija. Aida ima strateški um koji vidi prilike i širu sliku.
Katarina je diplomirala i magistrirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, odsek za konzervaciju i restauraciju skulptura i arheoloških predmeta. Dobitnica je nagrade „Zvonimir Viroubal“. Katarina je zaposlena u Narodnom muzeju u Beogradu u laboratoriji za konzervaciju arheoloških metalnih predmeta, gde je stekala licencu za rad i zvanje Konzervator.
Helena je profesorka na FEFA fakultetu u Beogradu, saradnica na projektu SAIGE koji se bavi unapređenjem izvrsnosti i relevantnosti nauke i inovacija u Srbiji, doktorirala na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu na temu upravljanja projektima u zaštiti kulturnog nasleđa, saradnik HeritageLab Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, mentijka u programu Kreativnog mentorstva 2016/17, te mentorka 2023/24.
Lidija Ristić je srpsko-američka interdisciplinarna umetnica i kulturna producentkinja koja radi na digitalnim i likovnim procesima u oblasti vajarstva, videa, instalacije, performansa i pisanja. Njen startap, I:BICA (Inspiring; Broad Interdisciplinari Cultural Alliances), spaja umetnost/kulturu i STEM sektore kako bi podstakao kreativne inovacije usmerene na rešavanje globalnih kriza.
Blanka Supe je savetnica za startape i osnivačica Haos Community Space-a, zajednice i coworking prostora za startape u Beogradu. Blanka ima više od 15 godina iskustva u marketingu, izgradnji i savetovanju startapa širom sveta. Pre nego što se preselila u Srbiju da osnuje Haos Community Space, radila je u mnogim b2b SaaS kompanijama u San Francisku (uključujući SAP) i osnovala martech startap Prazely.
Jelena Vukčević je doktorantkinja na Univerzitetu Singidunum na temu „Upravljanje ustanovama kulture u funkciji razvoja kulturnog turizma“. Proteklu deceniju aktivno se bavi kreativnim procesima, kulturnim politikama, upravljanjem kulturnim nasleđem i kulturnim događajima i manifestacijama, kulturnom industrijom, očuvanjem i interpretacijom kulturnog nasleđa, njegovom povezivanjem sa turizmom, pripovedanjem i radom sa lokalnom zajednicom. Napisala je preko 20 naučnih radova i 7 monografskih studija o svim oblicima nasleđa i bavljenja istorijskim, etnografskim i kulturno-turističkim temama, veliki broj izlaganja i uvoda u stručne studije. Autorka je 25 izložbi koje se bave lokalnim, regionalnim i nacionalnim temama iz oblasti nasleđa, društvenih i humanističkih nauka.
Milena Milošević Micić, magistarka istorije umetnosti, radi kao muzejska savetnica u Zavičajnom muzeju u Knjaževcu. Već 20 godina je posvećena aktivistkinja, kustoskinja, edukatorka, PR, menadžerka projekata i vršilac dužnosti direktora muzeja u dva mandata, sa glavnim ciljem da razvije novu ulogu muzeja u lokalnoj zajednici. Smatra da su muzeji javni prostori otvoreni za sve, forumi za otvorene dijaloge ili debate, mesta jedinstvenih vrednosti zajedničkog nasleđa. Oblasti stručnosti: istorija umetnosti, muzejske studije, upravljanje zbirkama, pristupačnost i inkluzija, marketing u kulturi, kulturni i obrazovni turizam ... Nagrada NK ICOM Srbija za najboljeg muzejskog stručnjaka 2021. Članstvo: ICOM, MDS, BMN, BMAG, AAM, AAMS
Joana Dhiamandi je arhitektica, umetnica stakla, te predavačica arhitekture i dizajna. Joana je doktorirala arhitekturu i urbanističko planiranje sa fokusom na 'Svetu arhitekturu - Analiza Bektašijske Tekije u Albaniji.' Kao osnivačica DHIAMANDI studija, aktivno učestvuje u projektima arhitekture i enterijera, uz kreiranje staklenih dela u 'DHIAMANDI GLASS’’ studiju. Sa decenijskim iskustvom u akademskoj zajednici, obavljala je funkcije kao što su prodekanica i zamenica šefa katedre na Univerzitetu POLIS. Pored toga, Joana je u prethodno radila i kao tehnička savetnica ministra kulture, doprinoseći kulturnom nasleđu. Takođe je suosnivačica 'WeWomen', platforme za inspiraciju, podršku, umrežavanje i osnaživanje devojaka i žena.
Hristina poseduje bogato akademsko i profesionalno iskustvo u oblasti kreativne ekonomije. Fokus njene karijere je podsticanje ekonomskog blagostanja u kulturnim i kreativnim industrijama i afirmisanje održivog i pravičnog razvoja kreativne ekonomije. Kao konsultant i savetnik na međunarodnom nivou bila je angažovana za emitentne međunarodne organizacije poput UNESCO Instituta za statistiku, World Bank, Council of Europe, UNDP, British Council, Evropska komisija i druge. Od 2018. godine na čelu je odeljenja za istraživanje i razvoj u Institutu za kreativno preduzetništvo i inovacije, radi kao vanredni profesor na Univerzitetu Metropolitan gde predaje kreativnu ekonomiju i finansije. Od 2020. godine vodi inicijativu Kreativno staklo Srbije vizionarski projekat posvećen očuvanju i revitalizaciji staklarskog nasleđa i umetnosti u staklu kroz metaglass inženjering, digitalnu umetnost i cirkularno kreativno preduzetništvo u staklu.
Jasmina Todorović je kantautorka inspirisana prirodom i kreatorka radionica poezije i razvoja glasa. Završila je češki jezik i književnost, a pisanju, produkciji i pevanju se posvetila u svojoj četrdesetoj godini. Svoje iskustvo deli i sa drugima kroz radionice na kojima gradi prostor za čitanje i stvaranje poezije, oslobađanje glasa bez perfekcionističkih očekivanja. Njene pesme posvećene prirodi, snovima, telu „Zemlja diše”, „Telo/ Ulica od sna”, „Glas planine” i „Svetlost zelena“ mogu se čuti na svim muzičkim striming platfomama i kompilacijama Femixeta 9, 10, 11. Savetnica je u integrativnoj art psihoterapiji uz pomoć koje podržava druge na kreativnom putu.
Dejan Vujinović je po struci magistar ekonomskih nauka, u užoj stručnoj oblasti – marketing menadžmenta, sa posebnim akcentom na integrisanje marketing komunikacije za kulturne događaje. Osnivač je, organizator i umetnički rukovodilac world music festivala Etnofest, festivala savremene eksperimentalne i improvizacione muzike Jazziré, kao i umetnički direktor Kanjiškog džez festivala u periodu od 2013 – 2018. godine. Aktivan je u implementaciji transnacionalnih kulturnih projekata pod okriljem programa Kreativna Evropa. Dobitnik je nagrade “Dr Ferenc Bodrogvari”, za doprinos razvoju kulture Grada Subotice. Od 2010. godine, zaposlen je u kancelariji Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Mađarska – Srbija, gde obavlja funkciju programskog menadžera.
Jelena je dizajnerka, kreatorka i izvršna direktorka brenda spore mode Amanet Experience, koji sublimira tradiciju, stare zaboravljene zanatske radove, reciklažu, društveni angažman, održivu modu i sporu proizvodnju. Deo je i organizacionog tima Međunarodnog Etnološkog festivala u Beogradu koji promoviše nematerijalnu nacionalnu kulturnu baštinu i zanatsko stvaralaštvo kroz modne revije, tribine, diskusije, performanse i okuplja goste iz celog sveta sa fokusom na diplomatiju, kulturu, umetnost i preduzetništvo. Jelena je bila i kreatorka i moderatorka Restyle Workshop projekta, koji je osmišljen za međunarodne platforme neformalne edukacije mladih o starim tradicionalnim zanatskim, ručno rađenim radovima na recikliranoj odeći, o socijalnoj inkluziji, ekološkim pitanjima i istraživanju nacionalnog identiteta kroz kreativnost i radoznalost.
Vesna Kracanović je diplomirala na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti 2006. godine, kao i na Šumarskom fakultetu, odsek za Pejzažnu Arhitekturu 2007. Modnim dizajnom se bavi od 2003. godine, a svoje prve kolekcije stvarala u Beogradu, gde je otvorila svoju prvu radionicu 2006. godine. U saradnji sa Aleksandrom Lalić, 2010. godine stvara zajednički brend Modle i otvara svoju prvu dizajnersku radnju koja je proizašla iz njihovog decenijskog dizajna odeće i zajedničkog pogleda na modni dizajn. Od 2012. godine Vesna Kracanović živi između Beograda i Briga, te je pokrenula novi brend Siveno posvećen evropskom tržištu. Siveno brend se fokusira na eksperimentisanje sa formom i rezom, ponavljajući male detalje i uvećavajući ih u glavnu temu.
Ivana je freelance Prevodilac (konferencijski, tehnički i književni prevodilac) sa raznovrsnim iskustvom, akreditovana od institucija EU 2016. (DG SCIC-ACI). Diplomirala je germanistiku i anglistiku na Univerzitetu u Sarajevu. Vešta je u CAT alatima (SDL Trados 2019). Kao predsednica Udruženja prevodilaca i tumača u Bosni i Hercegovini, od 2018. godine, Ivana je stekla značajno iskustvo u izradi i implementaciji projekata koji imaju za cilj poboljšanja vidljivosti prevodilaca, realizaciji različitih javnih kampanja, obuka i predavanja, redovnih administrativnih i organizacionih aktivnosti, organizaciji i održavanju Portreta prevodioca od 2019. godine (književne večeri posvećene prevođenju i promociji prevodilaca književnosti) i drugih književnih događaja/radionica iz književnog prevođenja.
Direktor i glavni urednik Izdavačke kuće Clio, Beograd. Izdavač sa iskustvom od 40 godina rada. Predavač i konsultant za: kulturnu politiku i menadžment u izdavaštvu, medijska pismenost i projektno učenje. Osnivač udruženja Biblioteka Plus. Autor projekta Internest, programa za transformaciju školskih biblioteka u centre za projektno učenje.
Janin glavni fokus je na međunarodnom umrežavanju, razvoju partnerstava, razmeni dobrih praksi, izgradnji kapaciteta i predstavljanju umetnika i drugih kulturnih aktera u međunarodnom okviru. Kao spoljni savetnik za kulturu u Kabinetu gradonačelnika opštine Prilep, te kao članica Upravnog odbora Nacionalne ustanove Centar za kulturu „Marko Čepenkov“ – Prilep, organizovala je ili bila deo mnogih projekata. Najveće praktično iskustvo je stekla u Centru za savremenu umetnost iz Prilepa. Njeno radno iskustvo na raznim pozicijama u ovom centru postavilo je temelje na koje se i danas oslanja.
Ivan je kustos i kulturni menadžer sa velikim iskustvom u oblasti kulturnog nasleđa. Interesuje ga podsticanje učešća umetnosti i kulture u stvaranju održivih inovacija za goruća pitanja našeg društva. Učestvuje u razvijajunju međunarodnih projekata na raskrsnici umetnosti, kulture, nauke i tehnologije, interpretaciji kulturnog nasleđa, stvaranju muzejskih iskustava i razvijanju aktivne participacije publike. Radio je kao kustos u Muzeju Jugoslavije, umetnički direktor u Kulturnom centru Beograda i jedan od osnivača Centra za jugoslovenske studije. U Novoj Iskri je aktivan na razvoju međunarodne saradnje.
Dejan Marković je likovni umetnik koji živi i radi između Berlina i Beograda. Njegova istraživački vođena i kolaborativna praksa istražuje veze između ideoloških i tehnoloških transformacija i oblika eksploatacije, kao i povezane proizvodnje znanja. Nakon studija u Beogradu i Berlinu, radio je kao docent i istraživač na Institutu za savremenu umetnost, Tehničkog univerziteta u Gracu. Među realizovanim samostalnim izložbama su, između ostalih, ``Polyphonic Assemblage`` u Kunsthaus-u u Gracu 2021. godine, ``Shapes of Things Before My Eyes`` u Studiju Neue Galerie u Gracu, 2018. godine, i ``State of Nature`` u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (MSUB) 2017. godine.
Elma je istoričarka, kustoskinja, muzeološkinja i vizionarka. Diplomirala je na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, a magistrirala na Odseku za srednjovekovne studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, na kojem je odbranila i doktorsku disertaciju. Od 2001. godine radi u Istorijskom muzeju Bosne i Hercegovine kao kustoskinja, saradnica za srednji vek, učestvujući na različitim projektima i postavkama i stičući zvanje muzejske savetnice. Od 2013. godine obavlja poziciju direktorke Istorijskog muzeja, zalažući se da muzej postane važna kulturna i obrazovna institucija, mesto razgovora, otvorena za sve građane. Napori Elme Hašimbegović u oživljavanju Istorijskog muzeja BiH su u februaru 2022. godine krunisani značajnim priznanjem – odlikovana je Ordenom viteza umetnosti i književnosti, koji predstavlja jedno od najviših priznanja koje Francuska dodjeljuje u sferi kulture.
Ilhana je magistrirala slikarstvo, a dodiplomske i postdiplomske studije završila je na Akademiji likovnih umetnosti u Sarajevu. Trenutno je profesorka stručnih predmeta iz umetnosti i dizajna u Srednjoj školi Primenjenih umetnosti u Tuzli, BiH. Članica je ULUBiH-a kao i dugogodišnji članica Upravnog odbora udruženja. Aktivno izlaže od 2010. godine, a od 2013. godine radi i kao freelance grafički dizajnerka.
Arta Agani živi i radi u Prištini. Ona je profesorka tipografije na 'Akademia Evolucion' za komunikacioni dizajn i bila je direktorka Nacionalne galerije Kosova. Njena profesionalna karijera obuhvata dizajn kao primarnu profesiju, i umetničke projekte i izložbe koncentrisane na vođenje umetničkih projekata i kao kustos izložbi. Neki od njenih angažmana bili su kao kustos Kosovskog paviljona na 57. Venecijanskom bijenalu i kao komesar Kosovskog paviljona na 58. Venecijanskom bijenalu. Bila je deo međunarodnog programa IVLP Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, „Promocija tolerancije kroz umetnost“ sa studijskim boravcima u Vašingtonu, Njujorku, Severnoj Karolini i Los Anđelesu. Takođe, vredi pomenuti i njeno učešće na predavanju za umetnički menadžment Majkla Kajzera iz Kenedi centra za scenske umetnosti SAD i ENAM konferencije o inovacijama (Evropska asocijacija alumni organizacija).
Daniela Starović je završila osnovne studije iz Industrijskog Dizajna na Univerzitetu IUAV u Veneciji, gde potom i magistrira u oblasti Vizuelne i Multimedijalne komunikacije. Nakon selidbe u Milano 2012. god. otpočinje svoju karijeru u modnoj industriji. Njen profesionalni put je holistički pristup svetu mode - od rada u kreativnim i produkcijskim agencijama, preko višegodišnjeg iskustva u redakciji poznatog modnog časopisa L’Officiel, pa sve do saradnje sa velikim korporacijama. Od 2020 godine u Kotoru (Montenegro) nastavlja svoj rad radeći kao freelance art director and film treatment mood artist i ostvaruje saradnju sa inostranim filmskim produkcijskim agencijama. Daniela trenutno radi na svom novom lifestyle projektu, The Nomad Sanctuary - kreiranju održivog multimodalnog prostora, koji će svojim različitim aktivnostima privući freelance nomade iz kreativnih industrija i gdje će se, kroz multikulturalnu i edukativnu razmjenu, kreirati jedinstvena inclusive zajednica.
Dizajnira i sprovodi mentorske programe, obuke i radionice za mlade, profesionalce, organizacije i kompanije zainteresovane za transformaciju svog poslovanja, kao i za poboljšanje ukupnog iskustva saradnje i inoviranja. Magistrirala je Menadžment u kulturi, interkulturalizam i medijaciju na Balkanu na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, sa velikim iskustvom rada u privatnom, javnom i civilnom sektoru.
Davor je komunikacijski vizionar. Trenutno vodi Thomsonove programe za Centralnu Evropu i Jugoistočnu Evropu, koji podržavaju novinarsku izvrsnost, medijsko poslovanje, ujedno prepoznaju i podržavaju talente koji se nalaze na početku svojih medijskih karijera. Ima veliko iskustvo u razvoju medija i podršci razvoju medijskih kapaciteta, digitalnom poslovanju i inovacijama, proizvodnji sadržaja i diverzifikaciji prihoda. Davor aktivno učestvuje u razgovorima sa medijskom zajednicom, uključujući donatore, organizacije za razvoj medija, te start up-ove i tehnološke aktere. Doktorirao je medije i komunikacije (Univerzitet u Beogradu) i magistrirao demokratiju i ljudska prava (Univerzitet u Sarajevu/Univerzitet u Bolonji).
Michael je radio u međunarodnim kulturnim vezama, okupljajući ljude u različitim zemljama kroz kulturu i obrazovanje. Radio je u Moskvi (1987-91), Briselu (1991-93), Sankt Peterburgu (1993-97), Kijevu (1997-2001), Edinburgu (2001-05), Berlinu (2005-09), Beču, pokrivajući Jugoistočnu Evropu (2009-12), Istanbulu, pokrivajući Evroaziju (2012-15) i ponovo u Moskvi (2015-20). Nakon povrtka u Škotsku, gde i trenutno živi, posvetio se penjanju u planine, slušanju muzike, gledanju sporta i putovanjima. Održava svoju posvećenost jednakosti, raznolikosti i inkluzivnosti kao temeljima pravde i mira koji su podstakli njegov rad na polju kulturnih veza tokom 35 godina.
Andrej Ostroški, rođen pred sam kraj Jugoslavije, je samostalni umetnik iz Beograda. Bavi se grafičkim dizajnom, performansom, glumom, pevanjem, radijskim i televizijskim poslovima, kao i kreativnom produkcijom. Pod imenom Dekadenca pionir je savremene, balkanske dreg scene već preko deset godina. Takođe je i jedan od osnivačkih članova umetničkih kolektiva kao što su “Wyrd Sisters”, “Efemerne Konfesije” i “Dragoslavia”.
Ivana Zarić je voditeljka, novinarka i glasovna glumica. Novinarsku karijeru započela je na radiju Studio B, gde je ovladala osnovnim novinarskim formama i postavila prve temelje novinarske karijere. U dosadašnjoj karijeri upisane su sjajne emisije, stotine intervjua sa zvezdama domaće i inostrane scene, a bila je i voditelj brojnih manifestacija. Od septembra 2015. do januara 2023. godine je vodila svoju autorsku emisiju ``Tri tačke`` na televiziji N1 Srbija, a trenutno sa vodi emisiju ``Idemo dalje`` na istoj televiziji.
Dajana je suosnivačica organizacije INK fest, posvećene edukaciji dizajnera i promociji dobrih dizajn praksi. Od studentskih dana doprinosi različitim projektima u oblastima dizajna i kulture, u okviru kojih je bila u ulogama menadžerke komunikacija, urednice programa i menadžerke projekta. Trenutno zaposlena u Centru za razvoj poslovanja pri Institutu Biosens, stekla je obimno iskustvo u pisanju i implementaciji evropskih projekata. Dajana obavlja funkciju direktorke programa PDP Creative Media konferencije u Novom Sadu i jedna je od inicijatorki projekta ReCulture: Rebranding kulturnih institucija na Zapadnom Balkanu, koji je sufinansiran kroz program Kreativna Evropa.
Svetlana Stefanović je izvršna direktorka Fondacije BFPE za odgovorno društvo. Ima više od osamnaest godina profesionalnog iskustva u upravljanju dugoročnim i složenim projektima projektima, kao i upravljanju velikim događajima – forumima, konferencijama, debatama i sl. Ima dugogodišnje iskustvo u vođenju timova, pripremi realizaciji treninga na teme rodne ravnopravnosti, pripremi i evaluaciji različitih programa. Stručnjakinja je za razvoj mentorskih programa i ima višegodišnje iskustvo u mentorskom radu, razvoju liderskih veština i podizanju kapaciteta mladih, sa posebnim fokusom na mlade žene i žene iz višestruko marginalizovanih društvenih grupa. Diplomirala je međunarodne poslove na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet u Beogradu.
Aleksandar je dokumentarni fotograf koji živi u Beogradu, Srbija. Trenutno radi na projektu koji ima za cilj da dokumentuje multietničke parove širom regiona Balkana putem portreta i ličnih intervjua. Generalno, njegov rad se fokusira na ljudske priče i manjine i pre svega na to kako ih doživljava šire društvo.
Luka je fotograf i kulturni radnik. Jedan je od osnivača fotografskog kolektiva Belgrade Rav (2009). Bio je jedan od kustosa programa Galerije Artget Kulturnog centra Beograda (2012). Jedan je od osnivača, menadžer i urednik rezidencijalnog programa za umetnike Multimadeira (2013). Suosnivač je Galerije legata u okviru KC Magacin (2016). Član Upravnog odbora Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije (2015-2019, predsednik Upravnog odbora 2017-2019). Kao umetnik i kustos, samostalno i u kolektivima, izlagao je u Austriji, Nemačkoj, Portugalu, Hrvatskoj i na brojnim izložbama u Srbiji. Koautor je 2 foto knjige beogradskog Rav kolektiva. Od 2015. godine je i saradnik na projektima podrške migrantima organizacije Grupa 484. Od 2019. godine je deo upravnog odbora Evropske platforme za participativnu dodelu bespovratnih sredstava „Fundaction“. Rad „Slike reči“ otkupljena je od njega 2014. godine na konkursu Ministarstva kulture za zbirku Oktobarskog salona Kulturnog centra Beograda. Njegove fotografije i foto-eseji objavljeni su u brojnim domaćim i stranim štampanim publikacijama, uključujući The Vire, Para i Photopresse, kao i u mnogim onlajn časopisima i portalima. Dobitnik je nagrade za najbolju fotografiju u kategoriji „Umetnost” na Serbia Press Photo konkursu.
Ana Petrović je završila diplomske i specijalističke studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu na odseku za solo pevanje. Na Filološkom fakultetu u Beogradu diplomirala je engleski jezik i književnost. Radi kao profesorka engleskog jezika na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu. Pored redovne koncertne aktivnosti, nastupala je kao gostujuća solistkinja u Madlenijanumu i Narodnom pozorištu u Beogradu. Trenutno pohađa treću godinu doktorskih studija na smeru Transdisciplinarne studije savremene umetnosti i medija na Fakultetu za medije i komunikacije.
Biljana je Chief of Party u okviru Aktivnosti jačanja otpornosti civilnog društva (USAID). Biljana ima više od 20 godina profesionalnog iskustva u neprofitnom sektoru, a područja njene ekspertize uključuju dodelu bespovratnih sredstava, prikupljanje sredstava i razvoj partnerstva, upravljanje programima i međusektorsku saradnju. Prethodno je radila kao izvršna direktorka u Trag fondaciji (2014-2023), na regionalnim i nacionalnim programima sa GMF Balkan Trust for Democracy (2012-2014), Beogradskim fondom za političku izvrsnost (2004-2012), Pax Christi Nizozemska (2001-2003) i drugi. Članica je Upravnog odbora Vieća za društveno odgovorno poslovanje Privredne komore Srbije i UN Global Compacta u Srbiji. Biljana je polaznica nekoliko međunarodnih programa za razvoj ženskog liderstva.
Na Rudarsko geološkom fakultetu u Beogradu je stekao diplomu MS geologije. Završio je master studije na UNESCO katedri za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu. Direktor Centra Terra u Kikindi. Ima višegodišnje iskustvo kao koordinator na projektima iz oblasti savremenog stvaralaštva i zaštite kulturnog nasleđa. Bio je koordinator Terinog tima u projektu prekogranične saradnje Rumunije i Srbije. Osnivač je i organizator multimedijanlog festivala TerraViva koji okuplja neafirmisane mlade izvođače savremene domaće i regionalne muzičke scene. Kao muzičar, snimio je četiri albuma i muziku za pozorišnu predstavu. Aktivan u bendovima DrvoTruo i La La Jazz.
Direktorka Etnografskog muzeja u Zagrebu, sa velikim iskustvom u EU projektima. Istoričarka umjetnosti i muzealka s doktoratom informacijskih i komunikacijskih nauka. Aktivna je u ICOM-u (Međunarodnom savjetu muzeja) već 25 godina (kao članica Izvršnog odbora 2010. – 2016; predsjednica ICOM SEE 2016. – 2019.; predsjednica INTERCOM-a 2019. – 2022.; a imenovana je i u stalna povjerenstva za pravne poslove i strateške alokacije). Aktivna je u Europa Nostri (predsjedavala je žirijem nagrade Europa Nostra Heritage Award u kategoriji Obrazovanje, usavršavanje i podizanje svijesti 2015. – 2019.). Od 2012. do 2017. predsjedala je Upravnim odborom Europskog muzejskog foruma, koji vodi najprestižniju shemu muzejskih nagrada u Europi, uključujući nagradu Europski muzej godine i Muzejsku nagradu Vijeća Europe. Takođe je članica ICOMOS-a i Interpret Europe.
Diplomirana specijalna pedagoškinja sa 20 godina rada u ustanovama socijalne zaštite. Istovremeno se kontinuirano usavršavala na profesionalnom, stručnom i ličnom polju. Stekla je Licence za obavljanje supervizijskih i specijalizovanih poslova, a svoja znanja i veštine je dodatno unapredila u ulogama supervizorke, edukatorke, trenerkinje, koordinatorke i rukovoditeljke timova i mentorke. Posvećena je pružanju podške u osnaživanju dece, mladih, porodica, u osnaživanju i podsticanju mladih ljudi u profesionalnoj i ličnoj afirmaciji njihovih talenata i afiniteta. Osnivačica je nekoliko udruženja koje se bave zaštitom prava i interesa dece i porodica i unapređenjem kvaliteta njihovog života: Udruženje hranitelja – Vučica Martia, Udruženje roditelja „Bebironče“ i Udruženje Pedagoško-edukativni kulturni centar „EdukKo centar“. Članica je Udruženja stručnih radnika i Asocijacije Centara za porodični smeštaj i usvojenje.
Tatjana je strastvena u podršci rastu i širenju uticaja žena u svetu. Ona radi kao konsultantkinja za monitoring, evaluaciju i učenje za međunarodne organizacije, osiguravajući da njihovi MEL sistemi i pristupi izazivaju postojeće strukture moći i omogućavaju bolji život za žene, muškarce i druge rodove širom sveta. Ona takođe pruža individualni koučing na temu produktivnosti konsultantkinjama i liderkama, pomažući im da preuzmu kontrolu nad danom kako bi postigle velike i smele vizije u poslu i životu. TEDxwomen govornica, autorka istraživačkih radova i članaka o rodnoj ravnopravnosti. Piše svoj prvi roman sa jakom kafom u ruci.
Ana je rođena 1985. godine u Sarajevu. Završila je Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli, na odsjeku za glumu. Radila je nekolicinu teatarskih projekata u Hamburgu, surađivala s neverbalnim teatrom „Dr. Inat“ iz Pule i radila kao koordinatorica na SFF-u. Nakon dužeg perioda provedenog u Njemačkoj, vraća se u Srednju Bosnu, pokreće školu glume za djecu i mlade u Kreševu i Kiseljaku i osniva udruženje Net.Teatar. U radu s djecom i mladima, koristi alate i tehnike pomoću kojih kreira autorske predstave, nastale iz materijala koji ponudi grupa s kojom radi. To ju dovodi do suradnje s njemačkim udruženjem Starkmacher, te ulazi u program treninga i razmjene dramskih pedagoga. Radi na približavanju teatra kao alata za izražavanje, učenje i kreiranje.
Rođen je 1981. godine u Čakovcu (Hrvatska). Član je strukovnih udruženja „Hrvatsko društvo dramskih umjetnika“ i „Hrvatski centar za dramski odgoj“, kao i profesionalne Kazališne družine Pinklec, u kojoj danas radi. Igrao je i u HNK Varaždin, Dječjem kazalištu Dubrava (Zagreb), Teatru Exit (Zagreb) i dr. Igrao je u više od 30 profesionalnih kazališnih predstava u različitim produkcijama i koprodukcijama od kojih su mnoge nagrađivane na ponajboljim festivalima u Hrvatskoj i regiji. Osnivač je i voditelj Dramskog studija „Dada” Kazališne družine Pinklec, gde je režirao više od 20 kazališnih predstava i performansa. Dobitnik je nagrade „Zvjezdana Ladika” za najkvalitetniji dramsko pedagoški rad i mnogih drugih nagrada. Jedan je od pokretača i osnivača Centra za mlade – CeZaM Čakovec i Kluba „Prostor”. Dugogodišnji je član Vijeća za kulturu Grada Čakovca. Jedan je od organizatora Susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej u Čakovcu od 2013. godine, te predstavnik Mreže profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade pri HC Assitej. Voli igrati košarku i voli duge šetnje u šumi sa psom Simbom. Svira gitaru i još pokoji instrument.
Ana je diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a svoje dalje školovanje nastavila na Politehničkom univerzitetu Katalonije gde stiče diplomu doktora nauka. Profesionalni angažman usmerila je na arhitektonsko projektovanje radeći kao projektantkinja u arhitektonskim biroima u Srbiji, Španiji i Meksiku. Paralelno sa strašću koju ima ka arhitekturi, gaji i strast ka fenomenu muzeja. Tokom 2020. godine osnovala je neprofitnu organizaciju „Znanje pod lupom”, sa ciljem da najmlađoj populaciji pruži iskustvo muzeja za decu.
Kao kustosica Etnografskog muzeja Istre (2009) i menadžerka Ekomuzeja „Kuća o batani” (2014), prepoznatog kao UNESCO Dobra praksa 2016. godine, Tamara je razvijala vještine upravljanja kulturnom baštinom u različitim kontekstima, imajući uvijek u vidu zajednicu s kojom određena organizacija komunicira. Tokom 2017. započinje saradnju s UNESCO-om kao trenerkinja za implementaciju Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a 2018. pokreće vlastiti projekat „Kulturbüro” u sklopu kojeg razvija kulturne i baštinske programe i organizacije (interpretacijski centri, ekomuzeji, muzeji i dr.) osluškujući i sarađujući sa različitim stejkholderima. Polje njenih interesovanja uključuje vizuelnu, ekonomsku i feminističku antropologiju, menadžment u kulturi i nematerijalnu kulturnu baštinu.
Permakulturistkinja i ekološka aktivistkinja.Predavačica na raznim radionicama, među kojima su brojne održavane u Beogradu, a na temu ženskog preduzetništva u produkciji organske hrane. Saradnica je „AMA Centra” (Udruženja za podršku razvoja održivog i dostojanstvenog načina života), na mnogim projektima u zemlji i inostranstvu. Prva je domaćica „WWOOF``- a Srbije, svetske organizacije posvećene organskom uzgoju. Pre života na selu u kome je poslednjih 15 godina, živela je u Beogradu i bavila se turizmom.
Više od 10 godina iskustva u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Radila je sa poljoprivrednim gazdinstvima, malim prerađivačima i udruženjima žena sa sela na razvoju proizvoda, pisanju projekata, dobijanju potrebnih sredstava kao i na njihovom brendiranju i pozicioniranju na tržištu, i izradi strateških dokumenata i upravljanju fondovima za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja na lokalnom i regionalnom nivou. Učestvovala u radu i osnaživanju preko 10 udruženja žena u seoskim sredinama, formiranju 3 zadruge. Radi sa lokalnim samoupravama i drugim javnim institucijama na poboljšanju efikasnosti, uključivanju zainteresovanih strana u rad javne uprave i razvoju kapaciteta. Menadžerka prve agencija za Ruralni razvoj u Srbiji i bivša podsekretarka Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vojvodine. Domen ekspertize joj je pomoć u razvoju ruralnih zajednica posebno udruženja žena; pisanje projekata iz oblasti poljoprivrede, ruralnog razvoja uključujući IPARD; razvoj Lokalnih akcionih partnerstva za ruralni razvoj prema LEADER metodologiji. Akreditovana trenerkinja za obuke u domenu ruralnog razvoja, efikasne javne uprave, javnih politika, kao i razvoja ličnog potencijala. U okviru programa želi da potencijal pretvori u stvarnost.
Živi u Sarajevu. Po zanimanju je diplomirani kriminalist, a trenutno na Master studiju za Komunikologiju. Svoj najveći doprinos dao je na polju očuvanja tradicije kao igrač, plešući od svoje osme godine života. Kao umetnički rukovodilac / koreograf, skoro dvadeset godina radi sa decom i mladima. Trenutno je predsednik Saveza KUD-a Kantona Sarajevo, sa više od 4000 članova. Urednik je i voditelj podcasta „Zmajevo lice“, kroz koji obrađuje različite teme u lokalnoj zajednici i društvu. Stoji iza brojnih projekata, među kojim izdvaja one fokusirane na međunarodnu saradnju i međunarodnu razmenu i povezivanje umetnika kroz koncerte, smotre i festivale u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Učesnik je u izradi Strategije za mlade Opštine Ilidža za oblast kulture, i Supervizor u Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo. Osnivač je i Udruženje za edukaciju, stručno usavršavanje i celoživotno učenje „Edu Arena“ koje sprovodi edukacije i projekte koji doprinose razvoju dece, stručnog usavršavanja prosvetnih radnika. Poneo je nagradu „Inovativni nastavnik“ za paket didaktičkih igara „Drugarica gusjenica“ za decu sa teškoćama u razvoju.
Ljubiša Jovanović je diplomirao i magistrirao u Beogradu, a usavršavao se u Parizu, gde dobija Diplome Superieur de Concertiste 1983. godine. Svirao je preko 1.500 koncerata, od toga gotovo 100 na podijumu “Кolarca”, na svim značajnim festivalima u bivšoj Jugoslaviji, kao i u brojnim zemljama Evrope, Azije, u Argentini, Alžiru i Južnoj Africi. Za svoj rad i muzička dostignuća poneo je brojne nagrade od kojih Veliku zlatnu plaketu „Sreten Stojanović” Univerziteta umetnosti 2021. godine. Stalni je član Ansambla za novu muziku i tria Anima. Vodio je majstorske kurseve u Srbiji, regionu i širom sveta. Nastupao je sa nekim od najvećih flautista današnjice. Radio je kao solo flautista Beogradske opere i baleta, Simfonijskog orkestra Radio Televizije Beograd i Beogradske filharmonije. Na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu predaje od 1994. god., sada u zvanju redovnog profesora flaute, a bio je i prodekan za umetničko - naučni rad na FMU. Osnivač je i predsednik Profesionalnog ansambla Camerata Serbica. Od 2010. godine je umetnički rukovodilac i dirigent ansambala Lola Кlasik, a 2013. godine osniva festival BUNT. Ljubiša Jovanović je umetnik „Haynes flutes”, zajedno sa flautistima kao što su Džejms Golvej i Emanuel Paji.
Rođena je u Sarajevu, gde je završila i srednju školu i gde 2005. upisuje studij sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a naredne godine 2006. Akademiju likovnih umjetnosti, nastavnički odsjek. Učesnica je velikog broja likovnih kolonija u zemlji, regionu i Evropi, kao i manisfestacija i udruženja. Autorica je i nekoliko stručnih radova o temi „Konzumerizam“, „Zaštita životne sredine“ i „Aktivizam mladih“. Trenutno radi u KJU „Porodično savjetovalište“, kao certificirana omladinska radnica u Odjelu za prevenciju, gdje kreira i vodi radionice za djecu i mlade.
Katarina Živanović je doktorirala studije Muzeja i heritologije. Zaposlena je kao kustoskinja u Muzeju Jugoslavije u Beogradu, gde je i odgovorna za projektni razvoj i međunarodnu saradnju. Kao stručnjakinja za kulturni menadžment, ima više od 15 godina iskustva u vođenju različitih arheoloških nalazišta, muzeja, razvoja kulturnih turističkih proizvoda, formalnom i neformalnom obrazovanju i razvoju Planovima za upravljanje za UNESCO lokacije u južnoj i istočnoj Evropi. U svom radu, posebnu pažnju i fokus upravlja prema angažovanju zajednice, društvenim promenama i razvoju kulturnih sposobnosti.
Diplomirala je na katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Svoja prva iskustva u pozorišnoj oblasti je sticala u Dah teatru, a onda i dugogodišnjim radom na BITEF festivalu. Značajno iskustvo u projektnom menadžmentu je stekla u Akademici kroz programe posvećene razvoju preduzetništva u kulturi i kreativnim industrijama. Već nekoliko godina živi u svom rodnom gradu Zaječaru, gde radi na poziciji menadžerke programa u Timočkom omladinskom centru i coworking prostoru Pomak. Sredinom 2020. godine je osnovala Centar za trudnice, roditelje i klince sa željom da radi na kreativnoj edukaciji dece u prirodi, da pruža podršku trudnicama i roditeljima kroz programe posvećene njima. Primenjuje principe ekologije i zaštite životne sredine u svoj svakodnevni život. Veruje da svojim radom doprinosi zajednici. Voli da svaki slobodan trenutak provede u prirodi.
Dragana Tomić Pilipović je osnivačica i izvršna direktorka Centra za društveno odgovorno preduzetništvo – CDOP (www.cdop.rs) sa više od 20 godina iskustva u oblasti razvoja organizacija, strateškog upravljanja ljudskim resursima i dizajniranja edukativnih i mentorskih programa. Pokrenula je u okviru svoje organizacije pre 11 godina Rural HUB – prvi ruralni coworking prostor u Srbiji smešten u selu Vrmdža kod Sokobanje. Podstiče i podržava žensko preduzetništvo, naročito u seoskim područjima. Dobitnica nekoliko međunarodnih nagrada za ostvarene rezultate u jačanju zajednice putem socijalne ekonomije. Inovatorka i motivatorka.
Apsolventkinja Menadžmenta i produkcije pozorišta, radija i kulture na Fakultetu dramskih umetnosti. Živi u Pančevu i bavi se organizacijom različitih projekata u kulturi i projekata za mlade. Učestvovala je u organizaciji i koordinaciji volontera na Bašta Festu, Pančevo Film Festivalu, MikroFAFu i drugim. Dodatno iskustvo je stekla i tokom praksi na Ars Electronica Festivalu u Lincu, Kancelariji za mlade grada Pančeva i projektu They Live Doma kulture „Studentski grad”. Radi kao koordinatorka projekata u Udruženju BAZAART. Ističe važnost aktivizma, volonterizma i studentskog organizovanja i zalaže se za neformalno obrazovanje mladih. Krajem 2020. pokrenula je omladinski podkast o kulturi i aktivizmu u Pančevu - PančeVox.
Oduvek je gajila strast prema razvoju - ljudi, organizacija, društva; nadahljivala ju je različitost pa je živela na dva kontinenta; ushićivali su je počeci i stvaranja pa je zato osnovala tri organizacije u Srbiji i jednu kooperativu u Njujorku koje i dalje doprinose razvoju mladih, uvažavanju različitosti, podsticanju inovativnosti i preduzetništva, harmonizaciji čoveka sa prirodnim i društvenim okruženjem u kojem živi, upravljanjem promenama… I u svemu tome posebno voli da podržava ljude u ostvarivanju njihovih želja i mogućnosti i otud posebna višedecenijska ljubav prema radu s mladima.
Po profesiji master profesorka engleskog jezika i književnosti, a neočekivano, iz ljubavi, i fotografkinja. Nakon višegodišnjeg rada u struci našla se, sticajem okolnosti, u mladom, dinamičnom foto-kolektivu gde je razvila ljubav prema vizuelnoj komunikaciji. Bavi se već šest godina (uglavnom) komercijalnom fotografijom, a trenutno se priprema za studije fotografije i usmerenje ka građenju umetničkog portfolija.
Branko Sujić je vanredni profesor na Кatedri kamere Fakulteta dramskih umetnosti i zamenik šefa Laboratorije interaktivnih umetnosti FDU. Кao autor je učestvovao u više uspešnih umetničkih projekata realizovanih na polju virtuelne stvarnosti, hiper stvarnosti i virtuelne produkcije. Trenutno pohađa doktorske studije iz oblasti dramske i audio-vizuelne umetnosti, sa akcentom na kinematografiju, fotografiju i virtuelnu stvarnost. Njegov umetnički doktorat „Pogled u nedogled“, premijerno izložen u Muzeju Jugoslovenske kinoteke, jedan je od prvih poduhvata na planu dizajna galerijskog prostora u virtuelnoj stvarnosti.
Vizuelna umetnica, diplomirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Tokom studija se uključuje u rad kolektiva okupljenog u zgradi Inex filma. Osnivačica UG „Fakiri sa juga”, čiji se ciljevi tiču oživljavanja i promocije kulture kroz neformalno obrazovanje mladih, umrežavanja i razmene znanja sa nezavisnom kulturnom scenom, i stvaranja i negovanja savremenih umetničkih izraza. Menadžerka i koordinatorka Alternativnog kulturnog centra „Gnezdo” u Kruševcu, prostora nastalog 2017. godine, renoviranjem ruiniranog objekta, a na inicijativu „Fakira sa juga”. Prostor koriste građani/ke, udruženja građana, a organizuju se umetničke radionice, projekcije filmova, svirke, žurke, međunarodni volonterski kampovi, izložbe, promocije knjiga, festivali, predavanja.
Anin rad se nalazi na preseku istraživanja kulturnih politika i praksi kulturnog razvoja i upravljanja. On objedinjuje akademsku stranu istraživačkog rada sa primenjenom analizom na polju kulture, kulturnih politika, kulturnog planiranja i uloge kulture u širem smanjenju društvenih i političkih problema. Na Centralnoengleskom univerzitetu, diplomirala je kao koncertna pijanistkinja i kasnije je svoje obrazovanje nastavila na University College u Dablinu, gde je stekla master diplomu u oblasti kulturnih politika i menadžmenta u umetnosti. Zvanje doktorke nauka je stekla na Univerzitetu u Zadru. Angažovana je na brojnim istraživačkim projektima i saradnjama na nacionalnom, lokalnom i međunaronom nivou: od Evropskog Parlamenta, UN, UNESCO-a, do fondacije „Kultura nova”, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, kao i nizom lokalnih uprava u Hrvatskoj i u inostranstvu. Zanima se za teme društvene i odgovornosti prema životnoj okolini, kulturne politike, nove pristupe demokratizaciji kulturnih politika i umanjenju političke moći na polju kutlurnih politika. Redovno objavljuje naučne radove i stručne članke i doprinosi razvoju napora za pravičnije kulturne politike.
Kristina je studentkinja istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, trenutno radi kao menadžerka društvenih mreža i event menadžerka za četiri bioskopa u Beogradu i Nišu. Tokom studija bila je dva puta kustoskinja izložbe „Inter/Akcija”, a jednom i koordinatorka iste. Tokom 2019. godine, imala je svoju prvu samostalno kustosiranu izložbu pod nazivom „U redu je”. Posebno je ponosna na činjenicu da je alumnistkinja Nelt edukativnog programa, interdisciplinarnog eksperimentalnog obrazovnog programa za studente, a koji sprovodi Nova Iskra.
Mia David (Beograd, 1974) se bavi savremenom vizuelnom umetnošću, scenskim umetnostima, edukacijom i menadžmentom u kulturi. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala i doktorirala na Grupi za Scenski dizajn Univerziteta umetnosti u Beogradu. Bila je partnerka u arhitektonskim studijima DSZ i „Blok”. Osnovala je u uređivala magazin „Kvart”, i jedna je od osnivačica nevladine organizacije „Blokovi”. Predavala je na FDU u Beogradu. Od 2010. do 2014. godine radila je kao vršiteljka dužnosti direktora Kulturnog centra Beograda. Članica je Inženjerske komore Srbije, Društva arhitekata Beograda, Društva arhitekata Novog Sada, NUNS-a, OISTAT-a i IKT-a. Autorka je velikog broja izvedenih projekata iz oblasti arhitekture, dizajna, scenografije i umetnosti, kao i novinskih tekstova objavljenih u različitim medijima. Izlagala je u Berlinu, Njujorku, Beču, Parizu, Renu, i drugim gradovima. Kustoskinja je mnogobrojnih izložbi među kojima je najznačajnija nacionalni nastup Srbije na Praškom kvadrijenalu 2015. Dobitnica je mnogih nagrada i priznanja među kojima su i Nаgrаdа Bijenаlа scenskog dizаjnа (2007), Nagrаdа “Joаkim Vujić” (2007), Specijalna nagrada Oktobarskog salona (2014) i Zlatna medalja za uspostavljanje dijaloga (Praško kvadrijenale 2015). Autorka je radio emisija „Život kao takav” (Radio B92), „Život je tamo gde smo mi” (Remarker media) i web emisije „Prostori slobode” (Remarker medija). Od 2016. vodi galeriju „Navigator”. Radi kao vanredna profesorka na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.
Zadužena za odnose sa članovima, izgradnju ekosistema, programe, kao i događaje i inicijative, Kristina je tu da umreži relevantne stejkholdere i pruži sve informacije o rastućem gejming ekosistemu Srbije. Sa jakim zaleđem u novinarstvu, komunikacijama, vođenju projekata i desetinama trofeja na PS4 profilu, uvek je raspoložena da priča o gejmingu i pronađe način da podrži mlade kreativce i nove projekte. Sa SGA je gotovo od samog osnivanja asocijacije, gde posvećeno radi na razvijanju domaće gejming industrije i vidljivosti srpskih timova, kompanija i igara lokalno, ali i globalno.
Snježana Bahtijari je dugi niz godina članica izvršnog menadžmenta kompanije Eircsson Nikola Tesla. Pored toga što se u svom radu fokusira na polje strateških odgovornosti, bila je odgovorna za važne i kompleksne projekte na međunarodnom i nacionalnom nivou, ali i za one koji zahtevaju upravljanje interdisciplinarnim timovima na eksternom i na internom nivou. Aktivna je u okviru Poslovnog saveta za održivi razvoj Hrvatske, Filijale za CSR pri Hrvatskoj ekonomskoj komori i Međunarodne privredne komore. Snježana je za svoj rad primila prestižne nagrade poput Grand PRix nagrade Udruženja za odnose sa javnošću Hrvatske ili regionalne nagrade za stratešku komunikaciju PRO.PR. Projekti koje je ostvarila sa svojim timom, prepoznati su u nacionalnim i međunarodnim krugovima kao posebno inovativni i nagrađivani su od zajednice stručnjaka u ovom polju. Snježana je jedna od vodećih praktičarki u CSR polju u Hrvatskoj. Ima višegodišnje iksustvo mentorskog rada u Hrvatskoj i šire.
Ljiljana Radošević je istoričarka umetnosti koja se od 2000. godine bavi istraživanjem grafita i street art-a. U okviru organizacije Street Art Belgrade bavi se istraživanjem, dokumentovanjem i promocijom ovih umetničkih formi. Autorka je prve virtuelne izložbe beogradskih grafita i street art-a, a kao najvažniji aspekt svog angažovanja vidi vođene „muzejske” ture gradom, koje po svojoj suštini predstavljaju muzej/galeriju za ove vizuelne izraze. Upravo zbog toga postala je licencirani vodič da bi mogla nesmetano da se bavi edukacijom na ulici. Magistrirala je Menadžment u kulturi i kulturnu politiku na Balkanu na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i diplomirala Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorantkinja je na Univerzitetu u Juvaskuli, Finska, sa temom „Understanding Street Art; Street Art in European Context”. Radila je u mnogim kulturnim institucijama u Beogradu kao i u organizaciji različitih kulturnih događaja.
Nakon studija sociologije i međunarodnih odnosa u Amsterdamu i sedmogodišnjeg rada u zemljama Balkana, u okviru vladinog i nevladinog sektora, poslušao je svoje srce i preduzetnički duh i preselio se u Beograd. Tu je 2011. godine osnovao iBikeBelgrade, biciklističku turu i obilazak znamenitosti grada strancima. Pored toga, pokrenuo je i biciklistički festival Beograd Velograd, koji je do sada održan 6 puta. Tokom godina, iBikeBelgrade se proširio pa su inicijalne ture po Beogradu zaživele i u Budimpešti i Beču, a doživele su različite verzije, poput Yugotour-a, u okviru kojih ljudi obilaze Beograd vozeći se u Zastavinim automobilima, prateći znamenitosti Beograda kao prestonice Jugoslavije. Imajući više ideja nego vremena, Ralph stalno razvija nove ideje i biznise i ne može da sedi mirno.
Proces definiranja vlastitog stila približio je Maju Stojić svijetu filma gdje sve umjetnosti koegzistiraju u savršenoj harmoniji. Preddiplomski studij Umjetničke akademije u Splitu uspješno je završila 2020. Iste godine, s ciljem konkretnijeg bavljenja filmskom režijom i razvijanjem scenarističkih vještina, upisuje usmjerenje Film na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, gdje ove godine nastavlja s master programom TV serija.
Lazar Boroža je filmski reditelj i vizuelni umetnik iz Beograda. Ima iskustva u radu kao ilustrator i grafički dizajner. Bodroža je CEO i osnivač Metaklinike, jednog od najistaknutijih kreativnih studija u centralnoj Evropi. U 2011. godini, svrstan je među 20 najboljih vizuelnih umetnika mlađih od 30 godina, u selekciji prestižnog magazina Print. Njegov filmski prvenac, Ederlezi Rising dobio je priznanja krtike i nagrade kako u mejnstrim, tako i u žanrovskim festivalskim krugovima. Prava za distribuciju filma u SAD-u otkupio je Lionsgate, a u Francuskoj Amazon Prime. Film je takođe bio zastupljen i na najvećim tržištima u Evropi i Aziji. Trudi se da svoje vizuelne radove učini uzbudljivim poput najboljih žanrovskih filmova, i da stvara filmove lepe poput umetničkih dela.
Magistrirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Dekanka je Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici gdje predaje u zvanju vanredne profesorke za oblast likovne umjetnosti i vizuelne kulture. Koautorka je udžbeničkih kompleta za likovnu kulturu u drugom ciklusu osnovnog obrazovanja. Od 2017. godine inicira i rukovodi brojne humanitarne projekte u kojima sa studentima slika murale i organizuje likovne radionice u zdrastvenim ustanovama za djecu kao i specijalnim ustanovama za djecu. Ove godine je u saradnji sa Specijalnom psihijatrijskom bolnicom Dobrota, Kotor pokrenula humanitarni projekat Art terapija, gdje vodi likovne radionice sa pacijentkinjama ove ustanove.
Glumac i drama-terapeut Rišar Grolo je glumac, reditelj i drama-terapeut. Nakon završenog obrazovanja u školi za terapiju putem umetnosti INECAT u Parizu 2009. godine, vodi mnogobrojne pozorišne radionice sa različitim marginalizovanim grupama u Francuskoj i u Srbiji. Jedan je od osnivača Udruženja Compagnie Arti-Zanat', posvećenog pozorišnim istraživanjima i kreativnim procesima, u okviru kojeg je režirao više inkluzivnih predstava.
Nakon studija teatrologije i menadžmenta u kulturi, Jana Diklic je radila na festivalima (Bitef), kao i za različite nezavisne pozorišne trupe u Francuskoj. Od 2009. do 2016. je stalna saradnica fondacije RFIEA - Réseau français des Instituts d'études avancées - koja podržava razvoj Instututes for Advanced Studies u Francuskoj. U 2010. osnovala je udruženje Compagnie Arti-Zanat' sa Rišarom Groloom.
Marija je produkt dizajnerka sa neozbiljnim planovima za budućnost. Diplomirala je 2015. godine na Filološko - umetničkom fakultetu u Kragujevcu, smer unutrašnja arhitektura. Master studije je upisala iste godine na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, modul dizajn enterijera i nameštaja. Tek po završetku studija (formalnog obrazovanja) pronašla je svoje zanimanje. Imala je neverovatnu sreću da rano detinjstvo provede na selu, što je dosta odredilo njenu ličnost i odnos prema radu i ljudima. Voli da nosi rolke i gaji previše biljaka.
Mama Sonje i Marka Radojčića, diplomirana ekonomistkinja, menadžerka u bankarstvu. Odmah nakon fakutelta usledio je rad u marketinškoj agenciji gde se zadržala punih 10 godina. Od 2015. sa bratom Krstom Radovićem vodi radionicu kolača Mandarina Cake Shop. Trenutno imaju 4 prodajna objekta, online shop i 55 zaposlenih. Njihov rad je pokrenuo novi talas modernog poslastičarsva kako u Srbiji tako i u celom regionu.
Mila Medin je diplomirala na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu na smjeru Informacioni sistemi i tehnologije. Tokom 2016. godine postaje suosnivačica i direktorica nevladinog udruženja „Društvo za kulturni razvoj - Bauo“ sa kojim uspješno realizuje niz aktivnosti usmjerenih na očuvanje kulturne baštine primorja, ali i drugih djelova Crna Gore. Krajem 2020. godine osniva i svoju firmu za digitalni marketing, grafički dizajn i web development „MM Digital“. Živi i radi u Petrovcu na Moru.
Veruje da su kreativno i kritičko razmišljanje i činjenje pokretači društvenih promena, bolje razumevanje životnog okruženja i podstiču oplemenjivanje našeg života u svakom smislu. Obrazovanje u oblasti dizajna, umetnosti i strateškog planiranja je sticao u Beogradu, Italiji, SAD-u, UK-u i Švedskoj. Ima bogato iskustvo u brendingu, sa preko 400 dizajniranih pakovanja i brend identiteta. Osnivač je i kreativni direktor onlajn magazina posvećenog dizajnu Designed.rs i brending i kreativne agencije Coba&Associates.
Radi kao muzejska savetnica u Zavičajnom muzeju u Кnjaževcu. Već 20 godina je posvećena aktivistkinja, kustoskinja, edukatorka, PR, menadžerka projekata i vršiteljka dužnosti direktorke muzeja u dva mandata, sa glavnim ciljem da razvije novu ulogu muzeja u lokalnoj zajednici. Smatra da su muzeji javni prostori otvoreni za sve, forumi za otvorene dijaloge ili debate, mesta jedinstvenih vrednosti zajedničkog nasleđa. Oblasti stručnosti: istorija umetnosti, muzejske studije, upravljanje zbirkama, pristupačnost i inkluzija, marketing u kulturi, kulturni i obrazovni turizam ... Članstvo: ICOM, MDS, BMN, BMAG, AAM, AAMS.
Biljana je izvršna direktorka Trag fondacije. Sa više od 20 godina profesionalnog iskustva u neprofitnom sektoru, ključne kompetencije razvila je u oblastima podrške organizacijama civilnog društva, izgradnje strateških partnerstava, upravljanja programima i multisektorske saradnje. Prethodno se angažovala na brojnim regionalnim i nacionalnim programa u Balkanskom fondu za demokratiju (2012-2014), Beogradskom fondu za političku izuzetnost (2004-2012), Paks Kristi Holandija (2001-2003) i drugim inicijativama. Članica je Saveta za društveno odgovorno poslovanje Privredne komore Srbije i UO Globalnog dogovora UN u Srbiji. Alumnistkinja je nekoliko međunarodnih programa podrške ženskom liderstvu.
Kao Čivining stipendista britanske Vlade, Nataša je magistrirala na programu „Umjetnički, festivalski i kulturni menadžment” na Univerzitetu Queen Margaret 2020.godine u Edinburgu. Takođe je magistrirala na programu „Međukulturna ljudska prava“ na St.Thomas Univerzitetu u Majamiju, nakon što je završila pravni fakultet na Univerzitetu Crna Gora u Podgorici. Nataša ima veliko iskustvo u kontekstu međunarodne saradnje i rada na projektima. Radi kao Savjetnica za međunarodnu i među-univerzitetsku saradnju na Univerzitetu „Mediteran“ i predavačica je na Fakultetu vizuelnih umjetnosti. Od 2019. godine je predsjednica ITI Centra Montenegro (međunarodnog teatarskog instituta).
Višedecenijsko iskustvo u oblasti menadžmenta u kulturi - filmske koprodukcije, Direkcija kulture Sava Centra, festivali – FEST, BITEF, Festival autorskog filma, Tribina kompozitora, LS Džez Festival, Budva Grad Teatar (Crna Gora), nastupi na Bijenalu u Veneciji, i mnogo drugih. Živela i radila u Hrvatskoj, Grčkoj i Francuskoj. Operativna direktorka KC Srbije u Parizu (2002-2006). Radi u Ministarstvu kulture i informisanja na poslovima međunarodne saradnje. Završila Filološki fakultet u Beogradu, deo studija pohađala na Sorboni (Pariz IV). MA u oblasti Kulturnog menadžmenta i kulturne politike (UNESKO katedra, Beograd i Université Lumière Lyon 2) i doktorat u oblasti teorije umetnosti i studija filma (FDU). Želi da svoje iskustvo i pozitivnu energiju prenese i drugima.
Rođena 1992. u Beogradu, gde je završila master studije vajarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u klasi Mrđana Bajića. Učestvovala na više od 30 grupnih i tri samostalne izložbe u zemlji i inostranstvu, između ostalog, u Salonu muzeja savremene umetnosti na izložbi “Ženske priče” gde je izložila video performans “Standup comedy/Standup tragedy” I na Oktobarskom salonu 2021. Bavi se istraživanjem pitanja identiteta, tela, sećanja, savremenih medija, ekologije, i života umetnika koji radi posao od 9 do 5 kroz video, performans i instalacije. Zanimaju je održiva moda, komunikacija, filantropija, LGBT prava, i voli da pravi liste i spiskove. Trenutno završava master studije iz Upravljanja ljudskim resursima, I radi kao Employee Experience Manager u kompaniji EyeSee. Od 2020, Sanja se na instagramu bavi i projektom Ćopiranje (na instagramu @copiranje), u kojem promoviše održivu modu i bavi se oslikavanjem motiva flore i faune na second hand odeći, dajući joj novi život.
Olga je iskusna konsultantkinja, menadžerka i trener sa preko 20 godina iskustva u razvoju i upravljanju različitim programima i strategijama u domenu razvoja i upravljanja ljudskim resursima. 15 godina je uspešno vodila jednu od vodećih HR kompanija u regionu, Gi Group HR Solutions, a danas je direktorka za razvoj rešenja u TACK TMI, globalnoj kompaniji za konsalting i trening. U današnjoj ulozi Olga sarađuje sa partnerima u preko 30 zemalja i odgovorna je za strategiju razvoja kompanije. Olgino iskustvo u kombinaciji sa njenom istinskom brigom za klijente i potrebom da se uvek nađu prava rešenja, pomoglo joj je da uspešno podrži mnoge domaće i međunarodne kompanije kao i mnoge pojedince u postizanju svojih ciljeva i napredovanju.
Diplomirana arheološkinja koja profesionalni put nastavlja u laboratorijskom okruženju na Medicinskom fakultetu. Tamo se na doktorskim studijama bavi bioantropologijom, proučavajući stare ljudske kosti i biografije nestalih populacija. Kad nije u podrumu i prašini, svoju strast prema nauci prenosi okolini, popularizujući arheologiju. Zato sa timom svojih dugogodišnjih prijatelja sa seminara arheologije iz Istraživačke stanice Petnica pokreće Fondaciju Neozoik sa idejom aktivnog menjanja svesti o važnosti arheologije i kulturnog nasleđa, kroz edukaciju i popularizaciju u svakom ćošku regiona. Kad sve ovo dosadi, uzima aparat i fotografiše Balkan (ili kuva).
Rođen u Zagrebu 1977. godine. Doktor tehničkih znanosti, diplomirani inženjer arhitekture. Glavna područja ekspertize su mu prostorno uređenje (prostorni i urbanistički planovi i studije) i graditeljsko naslijeđe (posebno suhozidna baština). Radi u tvrtki Urbing iz Zagreba, gdje je mlađi partner. Od 2003. godine do danas vodi praktične radionice, stručna izlaganja i istraživanja suhozidne baštine, o čemu je izradio doktorsku disertaciju, objavio dva znanstvena i više stručnih i popularnih radova. Jedan je od osnivača udruge 4 GRADA DRAGODID koja je za rad na tom području osvojila niz domaćih i međunarodnih priznanja. Živi sa ženom Vanjom i tri sina u Krajiškoj ulici u Zagrebu.
Od 2015. godine stiče zvanje Master inženjerka arhitekture na Univerzitetu u Beogradu i 2019. Master of Arts na Central Saint Martins, UAL u Londonu. Tokom 2016. godine sa koleginicom osniva „Focal design” studio, multidisciplinarnu istraživački orjentisanu praksu koja se bavi arhitekturom, dizajnom enterijera, nameštaja i proizvoda usko sarađujući sa lokalnim zanatlijama i drugim strukama. Svoju praksu doživljavaju kao most između zanatstva, industrije, proizvoda i korisnika.
Dizajnerica sa sjedištem u Zagrebu. Radi samostalno i kao članica/osnivačica Umjetničko-dizajnerskog kolektiva Oaza. Diplomirala je konceptualni dizajn na Design Academy Eindhoven 2007. godine. Od tada aktivno doprinosi nezavisnoj kulturnoj sceni kroz suradnje s drugim dizajnerima, umjetnicima i kulturnim organizacijama. Od 2013. — 2017. direktorka Hrvatskog dizajnerskog društva zadužena za kreativnu direkciju i menadžment raznih inicijativa, platformi, festivala i edukativnih projekata. Kurira, istražuje i piše o dizajnu.
Rođena 1991.godine u Beogradu. Magistrirala je Studije mira na Fakultetu političkih nauka i Menadžment u kulturi i kulturnu politiku na UNESKO katedri pri Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Vođena uverenjem da umetnost i kultura mogu odigrati značajnu ulogu u političkim i društvenim promenama u post-konfliktnim društvima i izgradnji mira, bila je deo različitih projekata u Srbiji i inostranstvu. Obožavateljka je vizuelne umetnosti.
Njeni filmovi su višestruko nagrađivani na festivalima širom svijeta. Članica je Američke filmske akademije (AMPAS), Evropske filmske akademije (EFA), Udruženja audiovizuelnih autora Francuske (SACD), te Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovina (UFRBiH). Redovna profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Diplomirala je Komparativnu književnost u Novom Sadu, a nakon toga i dramaturgiju na Akademiji umetnosti. Radila je na desetinama predstava kao dramaturškinja i autorka, pisala kritike, prikaze i tekstove za pozorišne i druge časopise i bila urednica. Autorka je dve interaktivne knjige za odrasle, koje je objavila Arete izdavačka kuća. Istovremeno, sarađivala je sa organizacijama, izdavačkim kućama i preduzetnicima kao kopirajter i uz mnoge kurseve i obuke širila svoje znanje o marketingu i preduzetništvu. Konačno je ova dva iskustva spojila i osnovala „Vanja tačka” studio za umetničko stvaralaštvo u okviru kog kreira „Tačkica knjige” za decu i vodi mentoring program pisanja.
Arhitekta, ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i održivi urbani razvoj sa fokusom na cirkularnu ekonomiju. Svrstana od Njujork Tajmsa među „najnaprednije beogradske arhitekte”. Maja je osnivačica organizacije Mikser i kreativna direktorka Mikser festivala posvećenog urbanoj kulturi i održivom razvoju. Obrazovana kao urbanistkinja na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, Maja pokreće projekte revitalizacije industrijskih četvrti sadržajima kulture poput Mikser House-a u Beogradu i Sarajevu; zalaže se za participativne urbane prakse i primenu urbanističkih rešenja na bazi elemenata prirode. Suosnivačica je „Ženskog arhitektonskog društva”, osnivačica regionalne platforme „Mladi balkanski dizajneri” i pokretačica „Balkanske dizajnerske mreže” posvećene razvoju regionalnih mladih talenata iz oblasti održivog dizajna.
Nakon višegodišnjeg iskustva kao komercijalni fotograf, 2011. sa nekoliko kolega osniva studio Lumina, unutar koga se ubrzo rađa želja za redefinisanjem tradicionalnog modela poslovanja i pristupa ljudima. Do sada je realizovano više stotina projekata, a Lumina se pozicionirala kao jedan od dominantnih tržišnih učesnika.
Bjanka je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. Deo studija je provela na Aristotel univerzitetu u Solunu u okviru Erasmus programa razmene studenata. Svoj profesionalni razvoj započela je kao asistent u Novoj Iskri, gde trenutno radi kao menadžerka Workspace sektora. Zajedno sa svojim timom vodi coworking prostor i radi na razvoju zajednice Nove Iskre na lokaciji u Savamali.
Rajli je pisac / kreativac iz San Franciska, Kalifornija. Od 2016. godine, živi i radi u Beogradu kao community menadžer u kompaniji za razvoj mobilnih igara - Nordeus. Na svom poslu svakodnevno radi na razvoju milionske zajednice. Pre nego što je počeo da radi u oblasti u gejminga, Rajli je radio u oblastima digitalnog marketinga, filma / TV-a i tehnologije. Diplomirao je američku književnost na Kalifornijskom univerzitetu u Los Anđelesu.
Bojana Karajović rođena je u Beogradu 1985. godine. Završila je menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi na Fakultetu dramskih umetnosti, a dugogodišnje iskustvo u pozorišnoj produkciji stekla je radeći u institucionalnim pozorištima (Malo pozorište „Duško Radović“, Pozorište „Boško Buha“, Beogradsko dramsko pozorište) od 2007. godine. Pored angažmana u pozorištu, učestvuje u organizaciji festivala i kongresa (Bitef festival, Beogradski festival igre, IFTR kongres). Od 2014. godine na poziciji je operativne direktorke Beogradskog dramskog pozorišta. Učestvovala je u pripremi i realizaciji velikog broja pozorišnih predstava, kako u institucionalnom okviru, tako i nezavisnih projekata.
Diplomirala je na Katedri za opštu lingvistiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Radi u Specijalnoj biblioteci Narodnog muzeja u Zrenjaninu, gde pored bibliotečkog angažovanja, obavlja i posao lektora, vodi zbirku stare i retke knjige, po potrebi organizuje izložbe, radionice i promocije. Predstavljala je Muzej na internacionalnim takmičenjima za Evropski muzej godine u Glazgovu i nagradu Živa u Zadru. Stipendista je Samuel H. Kress Foundation i Digitalne bibliotečke federacije za učešće na Forumu u Vankuveru. Predsednica je Sekcije muzejskih bibliotekara i knjižničara Muzejskog društva Srbije. Mama je jednog nemirnog dečaka.
Branislav je arhitekta-konzervator, koji je kroz brojne projekte, formalno i neformalno obrazovanje, volonterski i profesionalni rad više godina aktivno uključen u oblast konzervacije graditeljskog nasleđa. Trenutno radi pri Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, gde učestvuje na izradi nominacionog dosijea za upis kulturnog predela Bača sa okruženjem na Uneskovu listu svetske kulturne baštine. Posebno je zainteresovan za projekte revitalizacije spomenika kulture, te je tema njegovog drugog mastera (Advanced Master of Conservation of Monuments and Sites, RLICC, KU Leuven) prenamena objekata kompleksa napuštene kasarne.
Generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja (BMN), koja u svom članstvu broji 80 muzeja i 120 individua iz 13 zemalja Balkana. Magistrica programa ``Kulturni projekti za razvoj`` Međunarodne organizacije rada i Univerziteta u Torinu poslije kojeg svoje aktivnosti realizuje u polju kulture i naslijeđa jačajući kapacitete nezavisnih kulturnih organizacija ali i javnih ustanova kulture. Kao konsultantica od 2001. razvija organizacije civilnog društva kako BiH tako i u regiji Zapadnog Balkana. Certificirana je fasilitatorica od strane DANIDA programa. Svoje znanje dijeli sa mladima. Članica je Izvršnog odbora Mreže evropskih muzejskih organizacija (NEMO) i Upravnog odbora udruženja Crvena. Kroz ova tijela radi uključena je u lobiranje za bolju poziciju kulture, umjetnosti i muzeja u društvu.
Veruje da aktivni građani imaju moć da promene naše društvo, a još ako se udruže to mogu učiniti brže i kvalitetnije. Menadžerka je programa izborne reforme u NKD-u. Prethodne tri godine bila je zadužena za menadžement, implementaciju i monitoring projekata koje su pokrivali različite teme i to: izbornu reformu, podršku autentičnim građanskim inicijativama, kulturu, odgovornost izabranih predstavnika, učešće građana u procesima odlučivanja itd. Niš je grad u kom živi sa porodicom i stvara promene.
Nathan je direktor Catalyst Balkans - neprofitne organizacije koja meri i promoviše kulturu filantropije na Zapadnom Balkanu. Osnovne kompetencije koje Nathan poseduje u promociji filantropije, upravljanju programima i dizajnu rešenja služe kao dobro podudaranje sa njegovom ekspertizom u pisanju predloga, prikupljanju sredstava, monitoringu i evaluaciji. Obožava da sluša i priča priče o kreativnim i inovativnim načinima na koje pojedinci i kompanije služe potrebama čovečanstva i zajednice oko njih.
Rođena 1989. godine u Valjevu. Diplomirala dramaturgiju i masterirala iz oblasti filmske i tv produkcije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Realizovala kratki igrani film „Norveška” koji je bio ujedno i master rad podržan od strane Filmskog Centra Srbije. U oblasti filmske industrije kao producentkinja uspešno je organizovala dve godine zaredom Beldocs market koji je delom finansiran sredstvima programa Kreativna Evropa. Zajedno sa svojim kolegama iz udruženja Vakum, čija je članica, organizuje festival Valjevski filmski susreti. Planira realizaciju edukativnih filmskih radionica za srednjoškolce iz Valjeva i Crne Gore u saradnji sa Seanema film festivalom.
Doktorantkinja i asistentkinja na Katedri za menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Praktično iskustvo stekla je na poziciji producenta u okviru najvećih državnih događaja u zemlji među kojima je i nastup RS na svetskoj izložbi EXPO u Šangaju i Ceremonija otvaranja Univerzijade u Beogradu. Producirala je igrani film „Zlogonje” kao i dokumentarni film „Povratak kući - Marina Abramović”. Jedan je od osnivača novinskog izdanja „Lice ulice” i dobitnica je Nagrade grada Beograda za realizaciju Ceremonije otvaranja Univerzijade, kao član NGIO tima. Objavljivala je članke u relevantnim naučnim časopisima i zbornicima u izdanju konferencija na kojima je učestvovala.
Gordana je rođena 1984. godine u Subotici. Završila je Gimnaziju u Subotici a Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, odsek gluma. Radila je u gradskoj fondaciji za kulturu sedam godina. Jedna je od osnivačica Udruženja građanki „Klara i Rosa” kao i inicijatorka osnivanja nezavisne glumačke trupe „Slobodna scena Subotice”. Trenutno radi kao saradnica za odnose sa javnošću na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera u Subotici, kao i na nekoliko međunarodnih projekata. Radi na stvaranju dobrih kulturnih i društvenih prilika u Subotici, kako bi njen grad bio sjajno mesto za život.
U periodu 1998 – 2016. kao rezidentni umetnik galerije Zvono iz Beograda imao je brojne, kako samostalne tako i grupne izložbe u zemlji i inostranstvu. Radovi mu se nalaze u javnim i privatnim kolekcijama. Izabran je 2016. godine za funkciju člana Gradskog veća grada Šapca zaduženog za kulturnu politiku i saradnju sa OCD. Učestvovao je u programu Švedskog instituta za demokratiju „Symbio City” kao i u programu Ministarstva kulture Francuske „Courants de mond”. Učešće u politici doživljava kao lični doprinos demokratizaciji polja kulture, razvoju zajednice i stvaranju drugačijeg kulturnog modela.
Prepoznat kao stručnjak za projekte promene kulture, razvoj tima i programe rešavanja problema. Sa preko 10 godina iskustva kao senior HR savetnik i trener u Gi Group, pomagao je timovima i pojedincima da pokrenu promene. U svom radu uspešno koristi interdisciplinarna znanja iz različitih oblasti umetnosti, arhitekture i tehnologije u kreiranju i primeni inovativnih i praktičnih rešenja. Veselin je fokusiran na inspiraciju pojedinaca da se potpuno angažuju i budu otvoreni za novo iskustvo. Nikada neće propustiti priliku da se zabavi u svemu što radi.
Master diplomu iz međunarodne ekonomije stekao na Univerzitetu za međunarodnu ekonomiju i poslovanje u Pekingu. Član je udruženja K-Town Group iz Kosjerića koja koje je nastalo sa ciljem afirisanja kulture i umetnosti u opštini i na regionu, ali i zaštiti i unapređenju ljudskih prava i sloboda. Jedan od koordinatora projekata „Međunarodni umetnički kamp Kosjerić“ koji svake godine u Kosjeriću okuplja 30-40 umetnika različitih vrsta umetnosti iz raznih delova sveta i Srbije.
Danko Nikolić je jedan od osnivača Zaječarske inicijativa (ZI). Od kada je osnovana, 2001. godine, ZI je izrasla u jednu od vodećih organizacija civilnog društva koje rade izvan Beograda. Danko takođe ima petnastogodišnje profesionalno iskustvo kao freelance konsultant sa ekspertizom u prikupljanju sredstava, prezentacionim veštinama, komunikaciji i javnom zagovaranju. Redovno sarađuje sa Regionalnim programom Nacionalnog demokratskog instituta u Centralno-istočnoj Evropi kao programski konsultant. Danko je veliki fan grupe Depeche Mode. Tokom 2006. godine je prikupio više od 5000 on-line potpisa kako bi ubedio bend da nastupi u Beogradu. Ima strah od letenja i više voli da putuje vozom. Trudi se da svira bas u bendu Huti Ota Tre. Završio je političke nauke i međunarodne odnose na Londonskoj školi za ekonomiju (LSE).
Jasna Brkić, na papiru diplomirani klasični filolog, u stvarnosti dečji bibliotekar. Radi u malenoj oazi kulture, Dečijem odeljenju Biblioteke grada Beograda. Ne radi posao koji voli, već strasno voli posao koji radi! Zašto? Zato što radi sa decom na najlepši mogući način: ne ograničavajući se određenim temama, planom i programom, bez pritiska ocenjivanja, relaksirano, kreativno i kad god joj se ćefne. A ćefne joj se često, jer radi u sjajnom malom timu koji pokreće najpouzdanije gorivo, (gotovo) nepresušni entuzijazam. Obožava da deli znanje i iskustvo, pa aktivno drži prezentacije i seminare za bibliotekare. I da, stereotip, mnogo voli da čita!
Katarina Ivakić rođena je 1994. godine u Beogradu, gde je završila Osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Katedri za Menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture na Fakultetu dramskih umetnosti, a trenutno je na master studijama Menadžment kulture i medija na istom fakultetu. Zaposlena u PR & Media agenciji „Kontakta“ kao copywriter i influenser menadžer. Pored regularnog posla, pokrenula je body positive priču u Srbiji kroz „Katalizu“ – NGO, radionice i proizvodnju haljina za krupnije devojke. U slobodno vreme voli da šije, piše, stvara mikro influensere i snima za Instagram.
Diplomirala je na katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Učestvovala je u nizu kustoskih radionica, rezidencija i konferecija u zemlji i inostranstvu. Radi kao urednica likovnog programa Doma kulture Studentski grad. Inicijator je i menadžer projekta umetničke rezidencije Cimer okrenute ka životu studenata, bazirane na kontekstualnim umetničkim praksama i situirane u Studentskom gradu na Novom Beogradu. Zainteresovana je za razvoj projekata iz oblasti savremene umetnosti koji uključuju rad sa zajednicom i približavaju mladima i studentima savremenu umetnost kao važno sredstvo za razumevanje savremenog društva.
Maja Ćurčić je diplomirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu na odseku za Opštu muzičku pedagogiju i poslednjih deset godina se aktivno bavi podučavanjem i osnaživanjem dece i mladih kroz muziku. Radila je pet godina kao nastavnica u muzičkoj školi, a osnivanje Art Aparata omogućilo joj je da učestvuje u osmišljavanju i izvođenju projekata namenjenih posebno osetljivim društvenim grupama. Pored toga, bavi se komponovanjem muzike i autorka je muzike za film, televiziju i pozorište, dečje muzike i koautorka više audio-vizuelnih instalacija.
Tatjana je preduzetnica, trenerica, mentorka i konsultantkinja. Njena glavna lična vrednost je Sloboda, njene strasti su planeri i kafa. Ona ima više od 12 godina rada u oblasti rodne ravnopravnosti i prava manjina, radeći sa međunarodnim organizacijama kao što su REF, WB, UN, OHCHR, EU i SIDA. Autorka je podkasta Self-care Rebel podcast, mesta ozbiljno teških razgovora oko brige o sebi za žene kao buntovničkog čina protiv patrijarhata. Njena moć leži u mogućnosti da pojednostavi brojne informacije u obliku mape, strategije ili procesa. Zato, ona sada pomaže prezauzetim preduzetnicama širom sveta, da vrate kontrolu nad svojim životom i poslovanjem, pomoću svog jedinstvenog procesa mapiranja.
Najbolje se oseća u direktnom iskustvu sa svojim darovima u neposrednom radu sa decom, kroz kreativne radionice i mindfulness igrice. Želi da upozna edukatore sa svojim intelektualnim i emocionalnim informacijama i da ih na taj način inspiriše za izvođenje VOR-a. Dobitnik nagrade - Priznanje za ostvarene rezultate u vaspitno-obrazovnom radu i saradnji u razvoju obrazovanja – Grad Požarevac - povodom dana radnika u obrazovanju 2014. godine. Mentor u radu sa darovitom decom. Jedan od autora i vođa tima, pri realizaciji projekta „Avantura u arhivu”. Poseduje izražen kapacitet za aktuelnosti u pedagoškoj praksi. Aktivno prati art scenu kod nas i inostranstvu. Praktikuje hata jogu od 2012.
Diplomirana pedagoškinja. Implementirala je različite projekte u školski sistem u ulozi koordinatora (vezane za integraciju socijalno marginalizovanih grupa, inkluzivno obrazovanje, prevenciju vršnjačkog nasilja, profesionalnu orijentaciju) zahvaljujući čemu je sarađivala sa brojnim nacionalnim i međunarodnim ustanovama. Veruje u snagu obrazovanja i kulture kao pokretačkih moći društva. U PU „Povratak prirodi” bavi se integrativnim planiranjem, projektnim učenjem i dramom u obrazovanju. Razvija dramsku razvojnu radionicu koja podstiče razvoj dečijeg samopoštovanja kroz različite oblike i mogućnosti izražavanja deteta. Istražuje dečiji svet ideja i izraza kroz pripovedanje, lutku, pokret. Dugogodišnji je spoljašnji saradnik Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
Tokom studija francuskog jezika, upoznala se sa koordinacijom projekata i tokom četiri godine, bila je na poziciji koordinatorke Festivala srednjoškolskog frankofonog pozorišta u Beogradu. Tada je prepoznala potencijal digitalnih komunikacija i društvenih mreža za vidljivost kulturnih i drugih, društveno važnih projekata, i kao sredstva za umrežavanje i edukovanje ljudi. Bila je deo uredničkog tima omladinskog portala Hoću u pozorište, asistentkinja urednice portala Remarker Media, a komunikacijama se bavila i u sklopu Autonomnog festivala žena - AFŽ i Beogradskog irskog festivala. Članica je žirija za stipendiju Boris Trivan Instituta za digitalne komunikacije u Beogradu i autorka je emisije i podkasta Ženergija HUB na Radio Aparatu.
Menadžerka, producentkinja i kulturna preduzetnica aktivno deluje kroz rad svoje agencije za konsalting, marketing i produkciju umetničkih projekata „Kulturifik”. Pored toga dugogodišnji je član Bitef tima u okviru kog vodi marketing, PR i razvoj Bitef festivala. Osim toga zaposlena je u distributerskoj kući 2i Film Srbija gde vodi tržište Srbije i Crne Gore, a distribuirala je i organizovala promociju prvog rukom slikanog filma u istoriji, nominovanog za oskara „S ljubavlju Vinsent, misterija Van Goga”. Trenutno volontira u okviru projekta „Inspiring girls” globalne kampanje koja ima za cilj osnaživanje devojčica. Članica je brojnih organizacija među kojima su Forum za kulturu Evropskog projekta u Srbiji i Alumni kluba programa „Podeli svoje znanje postani mentorka”.
Milena Banić je advokatica i međunarodna konsultantkinja za ljudska prava i i održivi razvoj. Diplomirala je prava, a nakon osnovnih studija završila je dva master programa i stekla zvanja master prava deteta i master evropskih integracija. Kao stipendistkinja PILnet instituta Njujork usavršavala se u oblasti zagovaranja ljudskih prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Kolumbija u Njujorku. Trenutno priprema doktorsku disertaciju iz oblasti ekološkog prava. Osnivačica je Future Generations, koncepta za održivu budućnost i ekološku kulturu. Cilj ovog koncepta je da promoviše i unapređuje održivi razvoj i zelenu ekonomiju, ekološke stilove življenja, održivi dizajn, održivu ishranu, društveno odgovorno poslovanje, inovacije i prava budućih generacija.
Završila je pedagogiju i master rodne studije. Od 2005. najpre u organizacionom timu, a od 2012. izvršna direktorka Filmskog festivala Uhvati film na temu invalidnosti koji se realizuje u Novom Sadu, ali i Rijeci, Banjoj Luci i Kotoru. Autorka i koordinatorka projekta „Umetnost ruši zidove” koji podrazumeva filmske radionice i produkciju 17 kratkih filmova o invalidnosti čiji su autori osobe sa invaliditetom. Autorka je i 2 filma o ženama sa invaliditetom i niza radova iz oblasti feminističke teorije invalidnosti. Ukratko, njeno zanimanje je: aktivistkinja u oblasti invalidnosti, a moto Gandijeva – budi promena koju želiš da vidiš u svetu.
Filmska i festivalska producentkinja. Studije produkcije je završila na FDU, a Valorizaciju filmske kulturne baštine u Parizu. Inicijalno filmsko iskustvo stekla u produkcijama igranih filmova. Dokumentarnom filmu se posvetila radeći na filmovima Mile Turajlić - Cinema Komunisto (producentkinja i distributerka) i Druga strana svega (izvršna producentkinja). Dugogodišnja producentkinja filmskog festivala Magnificent 7. Producirala je filmove Miloša Tomića – Muzičke traume i Genijalni filmovi. Provela je tri godine u misiji Lekara bez granica, a 2017. se pridružila Horopter filmskoj produkciji, producirajući 4 godine u 10 minuta Mladena Kovačevića, sa kojim i dalje radi. Iva je članica izvršnog odbora Udruženja dokumentarista Srbije – DokSrbija, Eurodoc alumna i zamenica predstavnika Srbije u filmskom fondu Saveta Evrope – Eurimages.
Osnivač i CEO start up-a „Wibbly Wobbly”, suosnivač i razvojni menadžer on line platforme i brenda Nerd Alert, osnivač Džedajskog pokreta i festivala popularne kulture DžedajKon. Pozicionirao je Nerd Alert kao vodeću platformu i prepozatljiv brend u oblasti popularne kulture, i osnivač Start Up-a „Wibbly Wobbly“ iz oblasti dizajna, brendiranja i štampe na odeći. Zajednicu Džedajski pokret je osnovao sa ciljem da promoviše kulturu mira i pronađe načine da unapredi ljudske odnose u zajednici kroz humanost i filantropiju. Vodi kurseve meditacije i jedan je od organizotora zimskog maratona i polumaratona u Nišu, trijatlona na Vlasini i trke na 6h, 12h, 24h u Beogradu na Kalemegdanu.
Trenutno je na doktorskim studijama na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je završila osnovne i master studije. Kroz teorijski rad bavi se istraživanjima u polju kulturnih politika i mogućnostima povećanja stepena participacije u odlučivanju unutar lokalnih zajednica. U praksi, najveći deo radnog iskustva stekla je radom u civilnom sektoru na pozicijama projektne i/ili finansijske menadžerke u nekoliko organizacija, polazeći iz matične Tačke komunikacije. Petkom je voditeljka emisije Sceniranje na Radio Aparatu, a subotom je ove godine pohađala Studije Zajedničkog učeći kako se ponovo promišlja zajednica. Članica UO Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije i učesnica međunarodnog programa Re-shape. Virdžinija je iz Pančeva, a živi i radi u Beogradu.
Televizijski reporter, producent i prezenter sa višegodišnjim iskustvom na TV N1, B92, Studio B i BK. Po obrazovanju diplomirani muzički izvođač - kontrabasista. 2015. godine je pokrenuo vikend kontrabasa BassPassion, koji je održan 2015. i 2016. godine. Od 2011. godine saradnik je Zadužbine Ilije M. Kolarca kao voditelj edukativnog dečijeg programa „Mala škola bontona - kako se sluša koncert”. Dobitnik je nagrade „Press vitez - Miloje Mića Orlović” festivala Press Vitez 2010. godine. Kolarčeva zadužbina dodelila mu je 2014. godine plaketu za izuzetan doprinos programskoj delatnosti. Više godina je aktivan i kao trener medijskog i javnog nastupa.
Jedan od osnivača nekoliko festivala u regionu EXIT festival (Srbija, 2000), Warrior’s Dance Festival (Srbija, 2012), Sea Dance Festival (Crna Gora, 2014), R:EVOL:UTION festival (Rumunija, 2015), DEV9T (Srbija, 2015). Od osnivanja EXIT festivala Ivan je član upravnog odbora i programski menadžer festivala. 20 godina iskustva kao i rad na projektima poput Red Hot Chilli Peppers, Robbie Williams, Franz Ferdinand, Madonna, The Chemical Brothers, Manu Chao, Gentleman, ZAZ, Cheikh Lo, The Prodigy i mnogi drugi su dokaz njegovog profesionalizma i kvaliteta. Od 2011. Godine Ivan je clan upravnog odbora YOUROPE (Evropske festivalske organizacije)
Nikola je strukovni inženjer audio i video tehnologija, videograf, omladinski lider, aktivista, član organizacije „Connecting“ iz Pančeva. Koautor je dokumentarnog filma „Obrazovanje za 4.0 revoluciju“. Jedan od pokretača i bivši koordinator nagrađivanog edukativnog programa za mlade „Kad porastem biću...“. Bavio se muzikom 11 godina, 5 i po godina radio u medijima, a trenutno je najviše angažovan u oblasti video produkcije čime se aktivno bavi poslednjih 6 godina. Veoma ceni neformalno obrazovanje i smatra da je njegov život postao smisleniji kada je prestao da uči za ocene i počeo da uči za znanje.
Audio-vizuelni avanturista i ljubitelj tehnologije. Istražuje tanku liniju između različitih medija poput filma, fotografije i dizajna. U potrazi za alternativnim životnim stilom i avanturom na mestima širom sveta, tokom godina režirao je ili snimio brojne kratke filmove, video eseje i brendirane sadržaje za različite brendove, nevladine organizacije, startapove, kao i za sportiste, umetnike i aktiviste.
Rođen je u Rumi, diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, a deset godina radi po seoskim školama širom Srbije. Autor je programa kreativne drame za učenike osnovnih škola i Life Skills for Youth, prilagođenog za srednjoškolce na balkanskim prostorima, koje i izvodi u Studiju „Kukumiš“. Piše scenarija za dečije predstave i lektoriše knjige iz arheologije. Autor je i koordinator nekoliko projekata koji se bave predrasudama dece iz ruralnih sredina. Trenutno je fokusiran na regionalnu saradnju, psihologiju kolektivne svesti i menjanje kulturološke matrice kod mladih.
Politolog i radijski novinar. Rođen je u Mostaru 1969. Studirao je političke nauke u Poljskoj, u Krakovu i Kielcu i specijalizirao evropske studije. Oručevićeve aktivnosti su u posleratnom Mostaru godinama vezane za Omladinski kulturni centar Abrašević, gde je inicirao i vodio mnoštvo medijskih i kulturnih projekata za mlade, s ciljem da uspostavi komunikaciju i saradnju među mladim građanima grada podeljenom u dve etničke zajednice. Kao aktivista u civilnom sektoru, vrlo je angažovan na pitanjima lokalnih politika, borbe protiv korupcije i izgradnje institucija.
Tamara Belajić je diplomirana novinarka u svetu marketinga i komunikacija. Nakon studija medija i komunikologije, našla se u marketinškoj agenciji Headmade gde je naučila da razmišlja iz ugla brendova. Nakon toga, put je vodi u IT. Postaje deo sektora marketinga novosadske kompanije DunavNET, gde otkriva kako IoT tehnologija menja svet oko nas. Trenutno je deo tima „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture“ vođena željom da da svoj doprinos projektu od velikog značaja kako za grad tako i za građenje imidža Srbije. Vežba jogu, igra folklor, uči španski jezik.
Diplomirani dramaturg, kreativni direktor u agenciji Communis DDB. Tokom 25-godišnje karijere u oglašavanju radio je na komunikacijskim projektima za desetine internacionalnih i lokalnih brendova i kompanija, od kojih su neki nagrađivani na međunarodnim i domaćim festivalima za kreativnost ili efikasnost. Kao predavač učestvovao na seminarima i radionicama koje su organizovali US Aid, IAA, TEDx, FON, FDU, FMK, FEFA, Webiz i drugi. Tekstove o marketingu, oglašavanju, pop-kulturi i medijima objavljivao je u „Dnevnom Telegrafu”, magazinima „Central Europe Review”, „Talas”, „LiceUlice” sajtu „AlJazeera Balkans” itd. Autor knjige kratkih priča „39 pesama” (Booka, 2013), bloga i audio-podkasta „Prešlicavanje”.
Tamara Kojić je društvena aktivistkinja zaljubljena u muziku, cirkus i radio. Pokrenula je humanitarnu inicijativu „Kilometar kose” koja je obezbeđivala perike deci koja su zbog bolesti ili hemioterapije gubila kosu, a sa Femix timom pokrenula je i vodi Rok kamp za devojčice. U Francuskoj je osnovala Chateau de La Salle, projekat oživljavanja napuštenog burgonjskog zamka, a radila je i kao konsultantkinja u coworking industriji i ugostiteljstvu. Master je menadžmenta kulture i medija, predstavljala je Srbiju na Telenorovom Forumu mladih, i 2015. godine dobila priznanje Ličnost godine od HELLO! magazina. Trenutno živi i radi na selu u Banatu, gde vodi projekat Mokrin House, vozi bicikl i peva u tamburaškom orkestru kulturno-umetničkog društva Mokrin.
Poslovni lider sa dugogodišnjim iskustvom u rukovođenju, unapređenju i strateškom razvoju vodećih kompanija. Svoje iskustvo Mihailo je sticao radeći za multinacionalne kompanije, private equity fondove i regionalne kompanije, kao što su British American Tobacco, Coca-Cola, Knjaz Miloš, kao i kroz konsultantske projekte. Od 2016. godine je na poziciji generalnog direktora Nectar grupe, posvećen profesionalizaciji i transformaciji privatne porodične kompanije koja je sa 6 fabrika u regionu, izvozom u 60 zemalja i prihodom od 100mn eura prerasla granice regiona. Poslovnu inspiraciju pronalazi u konstantnom unapređenju poslovanja, razvoju ljudi, poslovnoj transformaciji i turnaround management-u, što su oblasti koje su i obeležile Mihailovu dosadašnju karijeru.
Masterirala Komunikologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Proteklih 15 godina radila je za medije poput Radija 021, Radio-televizije Vojvodine i Balkan Insighta (BIRN Srbija). Trenutno je freelance novinarka, fact-checker za portal Istinomer. Smatra da su činjenice okosnica novinarstva, a da ga kontekst i različite perspektive obogaćuju. Spojevi tih faktora doneli su joj kao koautorki nagrade za emisije „Radar - 20 godina posle” (najbolji news magazin CIRCOM 2016) i „Albanke su naše sestre” (nagrada festivala „Mirëdita, dobar dan!”). Izabrala je da i ostatak karijere posveti istraživanju novih perspektiva i jačanju kulture angažovanja u društvu.
Vladimir Trkulja se bavi tehnologijom i inovacijama, sa posebnim fokusom na razvoj novih poslovnih modela za male biznise. Ko-osnivač je Startita, vodio je timove koji razvijaju proizvode za globalne startape, sarađuje sa UNICEF-om (UNICEF-ov Inovacioni Fond) i IREX-om (program podrške lokalnim medijima), i jedan je od eksperata za digitalnu transformaciju koji kroz program PKS-a (koji finansira GIZ) radi sa kompanijama u Srbiji.
Aneta Goranović rođena je 1992. godine u Vrbasu, gde je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirana je politikološkinja međunarodnih odnosa, pozorišna producentkinja i direktorka nezavisne omladinske produkcije Reflektor teatar. Od dvanaeste godine je aktivistkinja nevladinog sektora, što je uticalo na njene izbore, interesovanja i iskustva. Između ostalog učestvovala je u razmeni Serbia Youth Leadership Project - USA, projektima Pestalozzi Children’s Foundation Switzerland, Welcome to Germany, OSCE Summer School - Vienna. Trenutno radi na društveno angažovanim predstavama Muškarčine, Crvena: Samoubistvo nacije i Sumnjivo lice.
Natali Beljanski Popović, master menadžer iz oblasti kulturne politike i medija (Univerzitet umetnosti u Beogradu i Université Lumière Lion 2), izvršni direktor Festivala uličnih svirača, istraživač u domenu kulturne politike, lokalnog razvoja i interkulturalnog dijaloga sa značajnim praktičnim iskustvom u oblasti menadžmenta u kulturi i umetnosti i fundraising-a za mnoge lokalne i evropske projekte (Festival uličnih svirača, Share konferencija, Exit festival, evropski projekat Cirkus kao način života itd.)
Biljana Branković je arhitekta, edukator i preduzetnica. Polje njenog profesionalnog delovanja je dinamična razmena oblasti arhitekture, dizajna i edukacije. Višegodišnje iskustvo u radu na arhitektonskoj edukaciji dece i mladih vodilo je do pokretanja brenda edukativnih igračaka - archiPLAY, čiji je strateg, zajedno sa suprugom. Studente Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu podučava dizajnu urbanog prostora. Kroz profesionalnu praksu i usavršavanje na doktorskim studijama, istražuje participativne metode u rešavanju problema savremenih gradskih prostora.
Entuzijasta za upotrebu digitalnih tehnologija i odnose sa klijentima, savetnica za dugoročni razvoj kompanija i bolje upravljanje. Sarađivala sa rukovodstvom najvećih kompanija i institucija u jugoistočnoj Evropi na definisanju njihovih strateških ciljeva i implementaciji programa. Radila sa kompanijama iz oblasti bankarstva, telekomunikacija, prerade hrane i maloprodaje, ali i sa brojnim ministarstvima i kompanijama u državnom vlasništvu. Radila i na projektima UNICEF-a u oblasti zaštite dece i promocije mladih.
Bojana Bačić apsolvirala je istoriju umetnosti ali se ipak posvetila svojoj prvoj ljubavi, novinarstvu. Radi u dnevnom listu „Danas” u online redakciji gde svakodnevne događaje iz kompleksne svakodnevice društvenog, javnog, kulturnog, političkog i društvenog života pretvara u vesti i novinarske priče. Preokupirana društvenim mrežama u novinarstvu. Ponosna vlasnica prepoznatljivog tviter naloga @speranca.
Bojana Lukić je vizuelna umetnica iz Beograda. Studirala je slikarstvo na Breri u Italiji i od 2002. aktivno izlaže u zemlji i inostranstvu (Italija, Francuska, Austrija, Japan, Hrvatska). Njeni radovi nalaze se u domaćim i inostranim kolekcijama. Bojana je takođe autor i voditelj velikog broja kreativnih radionica za decu, mlade i odrasle (Muzej Savremene umetnosti u Beogradu, Festival dečje literature i ilustracije Krokodokodil u Beogradu, Institut Servantes u Beogradu, projekat Bormioli u Milanu, Umetnik u školi-Kultur Kontakt u Beču i mnoge druge).
Diplomirani pedagog, vlasnik i direktor izdavačke kuće ENCO BOOK. Enco book osnovala je 1994. god sa ciljem da postane prepoznatljiva izdavačka kuća koja osmišljava i štampa kreativne slikovnice i knjige za decu. Dugogodišnje iskustvo u kreiranju slikovnica za decu, radnih listića i didaktičkog materijala za predškolsko vaspitanje i niže razrede osnovne škole donelo joj je brojne nagrade. Autor je brenda interaktivnih kvizova za decu PUTOVANJE KROZ ZNANJE. Aktivna je članica Udruženja poslovnih žena Srbije od 2009. godine i član Odbora za javno zagovaranje ženskog preduzetništva.
Mladi proaktivista, sa zvanjem diplomiranog novinara koji je vrlo strastven u pogledu istraživanja i pružanja inovativnih rešenja u oblasti marketinga, odnosa sa javnošću i socijalnih medija. Našao je svoje „mesto” kroz rad u sferi PR-a & digitalnog marketinga, kako u NVO (Mreža Organizacija za Decu Srbije MODS, PortalMladi.com, NEOS, ChildHub) tako i u među/vladinom sektoru (Ministarstvo omladine i sporta, OEBS), ali i kao novinar jednog od najvećih online medija u Srbiji (Telegraf.rs). Osnovao je i svoj prvi start-up (FilterApp.rs) koji na jednom mestu okuplja sve kulturne institucije i događaje u Beogradu, koji je njegova velika ljubav i najlepši grad na svetu.
Borko Jovanović je osnivač Polyhedra FabLab sa dugogodišnjim iskustvom rada u velikim državnim i privatnim multinacionalnim kompanijama u zemlji i inostranstvu. Za sebe kaže: „Moja uverenja su vrlo hakerska. Ja verujem da sva iskustva i informacije treba deliti i sva velika otkrića predati open-source / DYI zajednici kako bi kroz novu dimenziju multidisciplinarnosti dalje poboljšali ideju, odnosno proizvod. Novac nikako ne sme biti primarni motiv.”
Dragana veruje u snagu pojedinca i moć da kroz razgovor obogaćujemo, menjamo i osnažujemo sebe, svoje okruženje, zajednicu i svet. Znanje i iskustvo prikupljala je na studijama Srpske književnosti i jezika, u školi Konstruktivističke psihologije, u životu i profesionalnom usavršavanju u Rusiji, u internacionalnom poslovnom okruženju. Motivaciju i inspiraciju nalazi u raznolikosti, potencijalu i talentu ljudi da prevazilazeći kulturološke razlike, granice, profesionalne nivoe i društveni status, sarađuju, stvaraju i ostvaruju zajedničke ciljeve. Želi da živi i radi u društvu u kom su kulturne vrednosti svakodnevna tema za razgovor. Radi kao programski analitičar na Prvoj TV.
Joakim Vaern je zamenik šefa misije Ambasade Švedske u Beogradu, od septembra 2016. Na toj poziciji će ostati i naredne tri godine. Po profesiji je ekonomista, ali ga interesuju ljudi, politika i istorija. Takođe, voli književnost, film i muziku. U Ministarstvu inostranih poslova zaposlen je od 2006, a šest godina radio je i u Ministarstvu kulture. Ima veliko iskustvo i u vladinom i u menadžerskom sektoru. U Ambasadi Švedske vodi Odeljenje za politiku, trgovinu i javnu diplomatiju i predstavlja Ambasadu na mnoge načine. Joakim voli da upoznaje nove ljude, da uči i sluša, ali i da popije kafu sam, u nekom od lepih beogradskih kafea. Živi u centru grada, a Beograd je postao jedan od njegovih omiljenih gradova.
Master filolog srbista, trenutno zaposlena kao profesor srpskog jezika i književnosti u srednjoj školi. Piše književnu kritiku i sarađuje sa Branislavom Antović na blogu Brana’s Divine World u rubrici za kulturu, a ujedno i lektorski uređuje tekstove blogera. Zaljubljenica u lepu reč i umetnost reči.
Ana je diplomirala na odseku za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Od 2002. do 2008. godine radila je u izdavačkoj kući Rende kao lektorka, asistentkinja urednika i urednica. Od 2009. do 2011. radila je u izdavačkoj kući VBZ, kao asistentkinja urednika i urednica. S engleskog je prevela nekoliko knjiga, među kojima je i “Britanski muzej propada”, autora Dejvida Lodža, ``Zamisli da me nema`` Adama Hazleta. Godine 2009. zajedno s Vladimirom Arsenijevićem osniva Udruženje Krokodil, u kom radi kao menadžerka projekata i glavna koordinatorka, s posebnim naglaskom na KROKODILovu Kuću za pisce. Tokom godina rada organizovala je i koordinisala preko dvadeset velikih književnih festivala i nastupa u Srbiji, regionu i Evropi.
Dušan Kalejski je dramski pedagog i muzičar. Nakon neuspelih studija na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Odseku za sociologiju, vraća se u Zrenjanin i priključuje radu omladinske organizacije CEKOM. Od 2006. godine do danas radio je i učestvovao u mnogim projektima u vezi sa razvojem mladih primenom metoda kreativne drame i interkulturalnog učenja kroz dramu. Kroz ove projekte nastale su predstave, performansi i dramske minijature koje su igrane u Srbiji i inostranstvu. Akreditovan je kao trener na programu „Interkulturalno učenje kroz dramu” u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja. Jedan je od osnivača ska - punk benda „Neke face”, za koji komponuje muziku i piše tekstove.
Magistrirao na Pozorišnom fakultetu Akademije lepih umetnosti u Pragu (DAMU), na Katedri za režiju u alternativnom i lutkarskom pozorištu, 2003. godine. Bavi se pozorišnom režijom, pisanjem i dizajnom svetla u pozorištu, operi i na koncertima klasične i savremene muzike. Režira(o) predstave u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Nemačkoj i Holandiji. Vodi radionice (širom Evrope, na raznim festivalima) interakcije glumca/svetla/prostora u okviru neformalne umetničke grupe koju je osnovao u Beogradu pod imenom – Radio.Nica. Osvajao mnoge nagrade za svoje predstave, kako u Srbiji tako i u inostranstvu (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Hrvatska, Slovenija).
Irina je novinar sa dugogodišnjim iskustvom rada u radio novinarstvu, u redakciji kulture Prvog programa Radio Beograda. Od ove godine radi kao menadžerka za odnose s javnošću na festivalu umetničke muzike BUNT. Tokom aktivnog pevanja u horu, završila je i nižu muzičku školu, odsek solo pevanje. Iz zadovoljstva piše kratke priče za decu, a autorka je brojnih intervjua za blog Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije. Trenutno je na osnovnom stepenu obrazovanja u filmskoj školi Centra za vizuelne komunikacije Kvadrat, koji vode Svetlana i Zoran Popović, filmski režiseri, producenti i profesori.
Biljana Rakić je menadžerka ljudskih resursa, u kompaniji Execom doo. Poseduje raznovrsno iskustva rada u softverskoj industriji. Zainteresovana je za digitalne tehnologije i brendiranje kompanije kao poželjnog poslodavca. VIše godina je radila u neprofitnim organizacijama, ima iskustva u društveno odgovornom poslovanju, omladinskom radu, rodnim pitanjima, ženskim i dečijim pravima, nenasilnom razrešavanju konflikta i razvoju talenata. Radi kao trenerkinja iz različitih oblasti, kao što su razvoj tima, rad sa individuama i grupama, razvoj komunikacionih veština itd. Majka je Isaka, Sare i Eme, uživa u fotografisanju i čokoladi.
Ivana Todorović je rediteljka socijalno-angažovanih dokumentarnih filmova, koje je pravila u Beogradu i Njujorku. Filmovi „Ja kada sam bila klinac, bila sam klinka“, „A Harlem Mother“, „Rapresent“ i „Svakodnevica romske dece iz bloka 71“ prikazani su na preko 100 internacionalnih filmskih festivala poput 63 Berlinale Shorts, IFF Rotterdam, The Traverse City Film Festival (festival Michael Moore-a), Palm Springs Shorts, Sarajevo Film Festival; Anthology Film Archive u Njujorku i Cultura Contemporiana de Barcelona. Nagrađivani su na festivalima u Srbiji, Kosovu, Americi, Rusiji, Italiji, Kanadi. Ovi filmovi se koriste u obrazovanju, medijskim kampanjama i NVO sektoru u Srbiji i svetu. Ivana se bavi i obrazovanjem mladih, drži radionice dokumentarnog filma i odrzala je TEDxAUK govor u Prištini.
Andrej Nosov je reditelj i aktivista. Završio je pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a dugogodišnje iskustvo u civilnom sektoru stekao je kao osnivač i direktor organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava, Hartefakt fonda i portala Remarker. Vođenje i rad u okviru ovih organizacija omogućili su mu da kroz različite medije obradi i problematizuje neke od osetljivih tema u našem društvu. Reditelj je predstava „Izopačeni“, „Glad“, „Hinkeman“, „Aveti“, „Ostaci“ i „Crna kutija“. Trenutno radi kao upravitelj Hartefakt fonda. Učešćem u projektima poput „Kreativnog mentorstva“, Andrej Nosov želi da svoje iskustvo, znanje i energiju prenese dalje i doprinese da svi živimo u boljem društvu.
Katarina je arhitekta-konzervator i u službi zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa radi od 2006. godine. Aktivno učestvuje u izradi različitih elaborata, studija i projekata sanacije, konzervacije, i revitalizacije kulturnih dobara. Značaj očuvanja kulturnog nasleđa sa zadovoljstvom promoviše učešćem na različitim stručnim i naučnim skupovima, konferencijama i promocijama, kao i edukacijom dece i studenata kroz radionice. Najzabavniji deo posla joj je rad na terenu, penjanje na skelu i prilika da uživo prati izvođenje radova koje je prethodno osmislila u kancelariji.
Milena se bavi temama održivog razvoja i rodne ravnopravnosti u urbanističkom i prostornom planiranju i projektovanju. Stručno iskustvo sticala je u Ljubljani i Beogradu, pre nego što je preuzela funkciju direktorke Javnog urbanističkog preduzeća Plan Šabac. Dobitnica je prve nagrade u katergoriji Planova detaljne regulacije Salona urbanizma 2017. godine. Osnovne studije završila je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2007. godine. Svojim najdragocenijim iskustvom smatra magistarske studije na Cornell University, Njujork. Autorka je inicijative Žene u arhitekturi i urednica knjige „Žene u arhitekturi | Savremena arhitektura u Srbiji posle 1900”. Članica je inženjerske komore Srbije kao odgovorni projektant i odgovorni urbanista. Suosnivačica NVO „Pametni grad” i Ženskog arhitektonskog društva.
Kroz promene u interesovanjima, obrazovanju i uverenjima, ljubav prema muzejima je ostala nepromenjena za Lidiju Ham Milovanović. Istoričarka umetnosti po struci, profesionalno je pre svega usmerena ka Narodnom muzeju u Beogradu. Najpre kao volonter, zatim kustos u Odeljenju za istoriju umetnosti bavila se izučavanjem nedovoljno istraženih oblasti, poput celine kineske umetnosti ili međuratnog perioda najstarije muzejske institucije u Srbiji (u to vreme pod nazivom Muzej kneza Pavla). Danas je viši kustos zadužen za odnose sa javnošću, u čemu joj koristi i obrazovanje koje je stekla iz te oblasti (PRA - Poslovna škola za PR). Bliske su joj oblasti muzejske komunikacije i marketinga.
Dr Borislav Miljanović osnivač je i direktor grupacije Represent System, koju čine specijalizovane agencije Represent Communications u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Banjaluci, poslovnog portala i magazina Bizlife, Native network–a i Elementa. Pokretač je Londonske škole za odnose sa javnošću u Srbiji. Pre nego što je stao na čelo Represent System-a duže od deset godina radio je kao novinar i urednik brojnih medija. Osnovne studije završio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu a potom stekao zvanje magistra, odnosno doktora komunikologije na Fakultetu političkih nauka. Dobitnik je nagrade za lični doprinos u oblasti komunikacija, koje su mu dodelile kolege iz struke - Društvo Srbije za odnose s javnošću. Njegov doprinos u razvoju PR struke priznat je i u regionu za šta je nagrađen sa Pro.PR Awards.
Ljuba je arhitekta širokog spektra interesovanja i polja delovanja. Urednik je i koordinator projekata u Centru za kulturnu dekontaminaciju, vodi i uređuje časopis za arhitekturu i istraživačku platformu Kamenzind, student je doktorskih studija na Arhitektonskom fakultetu BU, i piše za brojne časopise u oblasti kulture i grada. Pored toga, stalno se upušta u nove izazove promovisanja vrednosti izgrađene sredine koja nas okružuje i njenog aktivnog promišljanja, kao i pozivanja na moguća delovanja. Pokreće je bogatstvo međuodnosa, vrednosti, odgovornosti i svih ostalih veza čiji vidljivi mali vrh je izgrađeno tkivo grada.
Arhitekta i edukatorka koja se pune tri decenije bavi prostorno-umetničkom edukacijom srednjoškolaca, studenata neumetničke orijentacije i odraslih sa ciljem upoznavanja ovih grupa sa teorijom umetnosti i savremenim umetničkim i arhitektonskim praksama. U XX veku radila je kao fotograf i grafički dizajner u nekoliko marketinških agencija. U XXI veku bavi se dizajnom enterijera i nameštaja. Uživa u transformisanju teorija učenja u prakse učenja. U naučno-istraživačkom radu njena polja interesovanja su interactive learning, community learning, expansive learning, art as research, practice as research, pedagogical turn. Trenutno na doktorskim studijama pedagogije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
Maja Bosnić je kompozitor eksperimentalne konceptualne muzike. Privlače je nemoguće misije, apsurdna rešenja, ograničene mogućnosti, neočekivani raspleti, tretiranje instrumenata kao „redi-mejd” objekata i tretiranje svakodnevnih predmeta kao muzičkih instrumenata. Doktorirala je Kompoziciju na Univerzitetu Goldsmiths u Londonu i osnovala udruženje Zabuna organizujući koncerte i predavanja koja podržavaju stvaranje i razvoj savremene eksperimentalne muzike. Njeni projekti su izvođeni u Srbiji i Evropi uz podršku Sekretarijata za kulturu grada Beograda, Ministarstva kulture Republike Srbije i Evropske kulturne fondacije.
Mr Asja Radonjić je diplomirala na Odseku za muzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. Zvanje magistra nauka stekla je na Univerzitetu umetnosti, na odseku Kulturni menadžment i kulturna politika na Balkanu. Od 2007. zaposlena je na mestu urednika programa Beogradske filharmonije. Radila je kao stručni saradnik u Muzičkom informativnom centru SOKOJ-a, sekretar redakcije Internacionalnog časopisa za muziku Novi zvuk i muzički saradnik na Radio-Beogradu. Autor je kritika iz oblasti muzikologije i stručnih prikaza sa naučnih skupova, simpozijuma i festivala u zemlјi i inostranstvu. Od 2014-2016. bila je član stručne komisije za konkurse Ministarstva kulture i informisanja iz oblasti savremenog stvaralaštva – muzika, a 2015-2016. član Programskog saveta Kulturno-informativnog centra u Parizu.
Marina Prohaska rođena je u Zrenjaninu 1988. godine. Završila je osnovne i master studije iz japanskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, a potom i master studije iz medija i komunikacija za razvoj društva na Univerzitetu Vestminster u Londonu, dok je neformalno završila i Ženske studije u Beogradu. Pripovedanje je ono što ju je oduvek fasciniralo i zbog toga se kroz svoj rad bavila različitom primenom tehnika pričanja priča u novinarstvu, filmskoj produkciji, digitalnom marketingu, kao i komunikacijama u startup i neprofitnom sektoru. Nagrađivana je za svoj rad u produkciji dokumentarnih filmova, pisanju kratkih priča i marketingu. Trenutno živi i radi u Beogradu.
Donedavno, šef Tima za brend strategiju u Guglovom kreativnom think-thank-u ZOO u Londonu, sa ličnom misijom da pretvara svetlo u toplotu - obilje podataka u Guglovom univerzumu u emotivne teritorije za velike ideje. Direktor strateškog planiranja u nekoliko londonskih kreativnih agencija i jedan od prvih digitalnih stratega u Ujedinjenom Kraljevstu. Autor više knjiga i predavač na Katedri za digitalni marketing FMK-a.
Maša Seničić (1990) je scenaristkinja i pesnikinja. Diplomirala je dramaturgiju i završila master studije Teorije dramskih umetnosti i medija (FDU, Beograd). Sarađivala je na domaćim i međunarodnim projektima, pre svega iz oblasti filma i pozorišta. Ko-selektorka je programa Hrabri Balkan u okviru Festivala autorskog filma i jedna od osnivača Filmkulture, gde je koordinator edukativnih programa i predavač. Piše poeziju koju objavljuje u domaćim i regionalnim časopisima i zbornicima, a njena prva zbirka pesama („Okean”) nagrađena je Mladim Disom 2015. godine. Trenutno razvija svoj prvi scenario za dugometražni igrani film i pohađa doktorske naučne studije sa fokusom na teoriju filma i digitalnu humanistiku. Radi kao glavna urednica BeforeAfter portala, a deo je redakcije Milica magazina.
Istoričar umetnosti po obrazovanju. Bavio se arheologijom, dokumentarnim filmom, izdavaštvom, prevođenjem i umetničkom i arhitektonskom kritikom. Bio je kustos u Odeljenju arhitekture Muzeja nauke i tehnike u Beogradu. U Centru za promociju nauke radi poslednjih sedam godina, a od 2015. je na čelu Sektora za međunarodnu saradnju. Na nacionalnom ili regionalnom nivou koordinira nekolicinom evropskih projekata koji za cilj imaju promociju nauke i umetnosti, i povezivanje obrazovnog sistema, istraživača i zajednice u kojoj rade, u okviru programa Kreativna Evropa, Horizont 2020, Erazmus+, FP7. Trenutno je na poziciji predsednika organizacije Dokomomo Srbija, nacionalne sekcije međunarodne radne grupe za promociju i zaštitu modernog pokreta u arhitekturi.
Rođen 1974. godine u Smederevu. Diplomirao istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dugogodišnji kustos Gradske galerije savremene umetnosti Smederevo, a od skoro kustos - pedagog Muzeja u Smederevu. Posvećen prezentaciji i popularizaciji kulturno-istorijske baštine i savremenog umetničkog stvaralaštva.
Aleksandra Stamenković je istoričarka, suosnivačica i potpredsednica Centra za razvoj kulture dečjih prava. Posebno je zanima korišćenje istorijskih perspektiva i nasleđa u obrazovanju za aktivan i odgovoran život u demokratskom društvu. Bavi se razvijanjem obrazovnih programa u kojima muzeji, memorijali, institucije kulture i škole postaju mesta dijaloga i preispitivanja aktuelnih pitanja koja se tiču položaja pojedinca, zajedničkog življenja, ljudskih prava i demokratije. Koordinatorka je obrazovne platforme „Muzej prošlosti za budućnost“.
Milanka Lana Nikolić, diplomirala je i masterirala na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti, a trenutno na doktorskim studijama na istom fakultetu, Odsek kultura. Zaposlena je na Radio Beogradu 202, a radio novinarstvo je jedna od njenih najvećih ljubavi. Bavi se i aktivističkim radom, dominantno u oblasti inkluzije i poboljšanja položaja mladih iz osetljivih društvenih grupa. Piše za Vice Srbija, Liceulice, blog Tima za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, a u slobodno vreme posvećuje se tekstovima na sopstvenom blogu, pisanju poezije, čitanju i slikanju. Veruje da ljubav i umetnost mogu da promene svet.
Miša je po obrazovanju psiholog, a po zanimanju novinar. Poslednjih nekoliko godina bavi se odnosima s javnošću, ali i roditeljstvom – kroz udruženje “Gnezdo” – Beograd. Dvadeset godina radi u medijima (15 na RTV B92, poslednje dve u Radio Beogradu 1) i najviše ga privlače psihološke i socijalne teme poput mentalnog zdravlja, manjinskih prava i društvene odgovornosti. Koautor je tri dokumentarna filma: ``Budi muško - menjaj pravila`` (2011) govori o mladićima koji se bore za drugačiju ideju muškosti u 21. veku, dok ``Stanje duše`` (2014) i “Čovek je čoveku lek” (2017) govore o ljudima koji žive s duševnim poremećajima. Preveo je knjigu - ``Džim Džarmuš: razgovori`` (2003) i stotine filmova i dokumentaraca. Ponosan je muž svoje žene i otac dvojice dečaka.
Vođena željom za stvaranjem, Milica je počela da piše romane i kratke priče veoma mlada, i ta ljubav je prerasla u blog sa kratkim pričama i, finalno, na pravljenje video igara. Cilj joj je da pravi nezaboravna interaktivna iskustva i osvesti ljude o svim prednostima video igara. Stremi da pokrene roditelje da aktivno učestvuju u gejming životu svoje dece i time doprinesu zdravom odnosu sa igrama.
Iva je diplomirani novinar, Političke nauke je završila jer veruje u društveni i lični razvoj i promenu. Niz godina provela je u političkom novinarstvu i marketingu, a od 2011. je direktorka Prijatelja dece Srbije, najstarije organizacije civilnog društva za zaštitu i promociju dečjih prava. Članica je Upravnog odbora Mreže organizacija za decu Srbije (MODS) i Programskog saveta Ivanjičke Nušićijade. Autorka je više programa i projekata u oblasti kulture i komunikacija, koautorka priručnika o radu sa decom iz ranjivih grupa ``Srušimo zidove``. Veruje da bez obrazovanja, kulture i umetnosti nema napretka, a da se u pisanu reč sve može ``spakovati``. Priprema svoj roman prvenac. Mama je tri kćerke.
Milovan Golubović rođen je 1986. godine u Užicu, osnovnu školu završio u Kosjeriću. Studirao je Fakultet organizacionih nauka u Beogradu, na Odseku menadžment kvaliteta i standardizacije. Dugogodišnji je član AKUD-a „Branko Krsmanović” iz Beograda, a sada tamo stečeno znanje koristi u KUD-u „Maksim Marković” iz Kosjerića gde je umetnički direktor. Folklor je ono što njega pokreće.
Vladimir Dekić postavljen je na mesto direktora Ansambla narodnih igara i pesama Srbije „Kolo” u januaru 2015. godine. U svom radnom iskustvu prošao je kroz različite institucije od Beogradskog dramskog pozorišta, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Jugokoncerta, i sada ansambla „Kolo”. Radio je kao producent i organizator na mnogobrojnim projektima od kojih izdvajamo: „Hazarski rečnik” i „Sto minuta” u režiji Tomaža Pandura, BITEF 2004, „Orfej I Euridika” u režiji Bojane Cvejić, film “Hadersfild” Uglješe Šajtinca u režiji Ivana Živkovića, “Višnjik” A.P. Čehova u režiji Dejana Mijača.
Nela Tonković je istoričarka umetnosti i studentkinja master studija kulturne politike i menadžmenta. Radi kao kustoskinja Savremene galerije Subotica. Pokreću je želja za povećanjem dostupnosti institucija kulture ranjivim društvenim grupama i briga za kulturno nasleđe, kao i za stvaranje novih kulturnih vrednosti.
Slađana Petrović Varagić je istoričarka umetnosti, živi i radi u Požegi. Diplomirala na Filozofskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, na Odseku za istoriju umetnosti. Magistrirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, 2014. godine, na grupi za Studije filma i medija. Radila kao urednica Gradske galerije Požega, kustoskinja Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, direktorka Kulturnog centra Požega. Od 2006. radi kao programska koordinatorka NFC „Filmart”-a iz Požege. Autorka je i koordinatorka više projekata iz oblasti filma, vizuelnih umetnosti i edukacije. Radila je kao kustoskinja i selektorka brojnih izložbi, učestvovala u produkciji nekoliko dokumentarnih filmova, naipisala veliki broj tekstova iz oblasti vizuelne umetnosti.
Oleg Misirača (1988), producent i event manager, sa iskustvom organizacije najrazličitijih vidova događaja, festivala, filmova. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti, Katedra za menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture. Pančevac je po opredeljenju, osnivač i producent pozorišnog festivala Ex teatar fest, Pančevo film festivala, FAMNAZ. Timski je igrač, koji ima pozitivan stav prema životu i veruje da je akcija put do uspeha.
Nevena je Marketing Menadžer u kreativnoj agenciji Luna TBWA. Svoje petnaestogodišnje iskustvo gradila je u svim sektorima: od PR-a i client service-a, preko strateškog planiranja, do kreative. Piše za Netokraciju, vodi kulinarski blog i vaspitava dete.
Stefan Sretić je osnovne i master studije klavira završio u Nišu, a specijalizaciju u Beogradu u klasi profesora i pijaniste mr Aleksandra Serdara. Osvajač je mnogobrojnih nagrada na republičkim i međunarodnim klavirskim takmičenjima. Iza sebe ima veliki broj nastupa u zemlji i inostranstvu kao solista, kamerni muzičar i solista u pratnji simfonijskog orkestra. Kompozitor je muzike za film i pozoriste. Radi kao profesor klavira u Muzičkoj školi Niš. Student je doktorskih studija klavira u Novom Sadu u klasi profesora i pijaniste dr Doriana Leljaka. Član je Mense Srbije.
Milan Savić je diplomirao saksofon na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, a klarinet na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Direktor je međunarodnog festivala saksofona - Belgrade Saxperience čiji cilj je da edukuje mlade, promoviše različite mogućnosti saksofona i ugosti najznačajnije saksofoniste današnjice. Od 2006. godine radi u Muzičkoj školi Josip Slavenski kao profesor klarineta i saksofona.
Vesna Ivanović je zaposlena u Osnovnoj školi „Milivoje Borović” u selu Mačkatu, na Zlatiboru. Tokom svog radnog angažmana uspešno je usvajala široka teorijska, a i praktična znanja iz oblasti obrazovanja. Osmislila je i pokrenula aplikaciju skolskabilioteka.com, koja ima za cilj modernizaciju školske biblioteke. Podržava i učestvuje u brojnim projektima iz oblasti obrazovanja. Koordinator je Međunarodnog programa u razvoju veština čitanja i razumevanja pročitanog „Čitalići”. Učestvovala je u projektima i dodatno se edukovala iz oblasti obrazovanja za održivi razvoj i koordinatorka je Međunarodnog programa eko škola.
Lokalno i internacionalno nagrađivani kreativac sa više od 14 godina iskustva u advertajzingu, komunikacijama i kreiranju sadržaja. Od analognih priča napravila je korak dalje u ’primenu priča’ verujući da prostor i doživljeno iskustvo jesu ključ za istinsko i organsko izražavanje. Katarina je osnivačica startapa Datamaid koji se bavio live storytelling-om, osvajala je nagrade za pitch i javni nastup, mentorisala startape i svo to iskustvo pretočila u PitchBitch servis radionica koji danas vodi. Kroz primenjenu tehnologiju kao svoj glavni medijum, Katarina kreira interaktivne instalacije i izlaže od 2010.godine. Član je i zajednice Techfugees koja kreira tehnološka rešenja za pomoć izbegličkoj krizi.
Po obrazovanju ekonomista, zainteresovan za kulturu, istoriju i uticaj novih tehnologija na društvo. Usput prati košarku i politiku. Želi da jednog dana putuje kroz svemir. Aktivan član više nevladinih organizacija. Uvek traži nove izazove i smatra da se sve može naučiti. Veruje da pojedinac može promeniti svet i da svako od nas ima odgovornost da to uradi. Trenutno menja svet u Centru za obrazovanje i kulturu „Božidarac” kroz organizaciju nastave i mnogih kulturnih aktivnosti
Kada trebam da kažem ko sam ja, na prvu loptu odgovorim: sestra i sociolog. Kažu da ako radiš ono što voliš, nećeš raditi ni jedan dan u svom životu. I tako ja već dve i po godine „ne radim“ kao generalni sekretar udruženja „Mladi ambasadori“ i od skoro, kao projektni asistent u Eu info kutku u Nišu.
Maja je inicijator međunarodne izložbe talenata iz oblasti industrijskog dizajna Ghost project, autor i ko-organizator regionalne inicijative Young Balkan Designers, i jedan od osnivača regionalne mreže Balkan Design Network. Maja je jedan od pokretača multidisciplinarnog Mikser festivala i osnivača Mikser House-a, multifunkcionalnog centra namenjenog razvoju preduzetništva u kreativnim disciplinama.
Ana Babić je rođena u Kikindi 1987.godine. Trenutno živi i radi u Beogradu. Diplomirala je na Visokoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, odsek dizajn enterijera. Nameštaj i enterijer su njena prva ljubav, a ilustracija je nešto što se uvek provlačilo a sada je došlo u prvi plan kroz njen brend Škrabac. Kroz svoj dizajn, uvek pokušava da svakodnevnim predmetima doda nešto što ih čini zabavnim za upotrebu.
Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, Smer za telekomunikacije. Vrlo rano u karijeri dobija priliku da inženjersko iskustvo zameni za menadžersko. Devet godina je proveo na poziciji regionalnog direktora Fujitsu Siemens Computers-a za Adriatic regiju. Iza toga osniva sopstvenu konsultantsku agenciju za menadžment konsalting.
Formalno, završila sam srpsku književnost i jezik. Neformalno, završila sam ženske studije Mileva Marić Ajnštajn, specijalističke studije novinarstva Novosadske novinarske škole i godinama bila učesnica na različitim edukacijama pri NVO organizacijama SOS ženski centar i Volonterski centar iz Novog Sada gde sam stekla znanja, iskustva, veštine i poznanstva koja me i danas hrabre ….Jer, jednog dana, neplanirano, našla sam se u Biblioteci ali kao bibliotekarka za decu i mlade.
Po obrazovanju je dramaturg i trenutno je umetnički upravnik, dramaturg i reditelj u Pygméteatern u Švedskoj, i nosilac nacionalnog projekta „Stvaralačka škola” pri Sekretarijatu za kulturu opštine Vallentuna. Od 2003. do 2010. godine radila je za Kraljevsko dramsko pozorište Dramaten kada je inicirala visegodisnju saradnju izmedju Dramatena i Narodnog pozorišta u Beogradu, kao i između Mladog Dramatena i pozorišta za decu i mlade u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana. Osim toga radi i kao samostalni dramaturg, prevodilac, reditelj i kritičar.
Porodica, prijatelji, ljudi, priroda su vrednosti kojima sam posvećena i oni me inspirišu da radim na sebi i učim. Nakon svršenih studija arheologije, zaposlila sam se u Muzeju u Smederevu kao kustos pedagog, a već duži niz godina obavljam i funkciju direktora sa verom da je ova humana delatnost velika dragocenost za celokupno društvo.
Dragana Tomić Pilipović je osnivač i izvršni direktor Centra za društveno odgovorno preduzetništvo – CDOP (www.cdop.rs) sa više od 20 godina iskustva u oblasti razvoja organizacija, strateškog upravljanja ljudskim resursima i mentorske podrške pojedincima u pronalaženju i ostvarivanju njihovog ličnog potencijala, pre svega u oblasti preduzetništva i ličnog razvoja.
Diplomirala inženjerski menadžment na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, danas ponovo student koji se bavi istraživanjem za doktorat na temu upravljanja znanjem u projektima zaštite kulturnog nasleđa. Angažovana na projektima u timu Tehnološkog fakulteta koji se bavi razvojem modernih funkcionalnih materijala i tehnika za zaštitu objekata kulturnog nasleđa.
Katarina Živanović je diplomirani arheolog, master studija kulture i roda, magistar menadzmenta u kulturi i doktor nauka u oblasti muzeologije i heritologije. Petnaestogodišnje iskustvo gradila je u svim sektorima – od civilnog i privatnog do javnog.
Radijski producent po obrazovanju. Strastvena slušateljka radija po opredeljenju. Radi u pokrajinskom javnom medijskom servisu.
Andrea Brbaklić je izvršna direktorka u Erste Banci. Već duži niz godina uspešno vodi dve službe: Komunikacije i Ljudske resurse. Fokusirana je na razvoj liderskog potencijala kao i razvoj zaposlenih u organizaciji.
Milena Jokanović na doktorskim je studijama Istorije umetnosti pri Centru za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu gde radi kao saradnica u nastavi. Polja njenog interesovanja u okvirima su kulturnog nasleđa i menadžmenta u kulturi. U organizaciji Evropa Nostra Srbija koordiniše različite projekte. Kustoskinja je nekoliko izložbi o fotografiji. Aktivno pleše tango i deo je tima Instituta Tango Natural.
Potpredsednik je za strategiju i razvoj kompanije Delta Holding, najvećeg poslodavca u Srbiji u domenu privatnog sektora. Završila je Matematički fakultet, kao i MBA studije. Trenutno priprema doktorsku tezu u oblasti menadžmenta u poljoprivredi.
Filolog grčkog jezika. Magistar laografije. Bibliofil. Kolekcionarka znanja. Zaljubljenik u istraživanje ljudske prirode, društva, kulture, umetnosti življenja i upoznavanje kreativnih ljudi koji plene energijom, stavom i idejama. Zaposlena u Helenskoj fondaciji za kulturu.
Organizator kulturnih aktivnosti, sociolog (diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu), novinar i otac. Pola radnog veka proveo u medijima i pratio oblast kulture. Od 2001. god. radi kao programski direktor Kulturnog centra Zrenjanina. Radi u javnom i blisko sarađuje sa civilnim sektorom. Član Umetničke asocijacije UA Zrenjanin.
Rođena je 1989. godine u Kosjeriću. Bavi se grafičkim i web dizajnom, voli da ilustruje i uživa u radu sa decom. Učestvovala je na više grupnih izložbi i imala četiri samostalne. Nagrađivana je iz oblasti dizajna i umetnosti. Trenutno živi i radi u Beogradu.
Diplomirala na Pravnom fakultetu u Beogradu. U toku svog rada u struci bila je savetnik saveznog ministra za trgovinu i privredu u bivšoj SFRJ i sudija Saveznog veća za prekršaje. Nakon raspada države bavila se advokaturom, i to pretežno u oblasti obligacionog i autorskog prava. Duže od 15 godina bila je saradnik u studiju za marketing i grafički dizajn. Učestvovala je u realizaciji brojnih projekata iz oblasti vizuelnih komunikacija, kinematografije, političkog marketinga i turizma. Kontinuirano radi i kao prevodilac, pretežno sa slovenačkog.
Formalno sociolog, a neformalno zaljubljena u pozorište. Po zanimanju projekt menadžer u Narodnom pozorištu Sombor, a po zvanju master sociologije.
Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, na katedri za Menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturnim delatnostima. Ima iskustvo u različitim oblastima art menadžmenta, prevashodno u izvođačkim umetnostima, u javnim institucijama kao i na nezavisnoj sceni. Većina projekata na kojima je radila je međunarodnog karaktera. Stalna saradnica TkH-a (Teorija koja hoda). Trenutno je na poziciji izvršne direktorke Bitefa.
Asistent na katedri za klavir na Fakultetu Umetnosti u Nišu i student doktorskih studija na Fakultetu Muzičke Umetnosti u Beogradu. Tokom školovanja osvojio je veliki broj nacionalnih i međunarodnih nagrada na pijanističkim takmičenjima. Nastupao je u zemlji i inostranstvu.
Poseduje 10 godina iskustva gotovo svakodnevnog javnog nastupa, od držanja treninga do plesnih performansa. Svoja iskustva u radu kao trener govornika, instuktor argentinskog tanga i trener aktivizma je povezao u jedinstven, sveobuhvatni sistem razvoja veština komunikacije i javnog nastupa – od osmišljavanja koncepta, preko razrade strukture govora do vežbanja samog nastupa i prevazilaženja treme.
Dušan Medin rođen je 1990. u Kotoru. U rodnom Petrovcu na Moru završio je osnovnu školu, Gimnaziju (društveno-jezički smer) u Baru, diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, završio master studije menadžmenta u kulturi i medijima na UNESCO katedti u Beogradu–Lionu, trenutno je na master studijama arheologije. Ima profesionalno iskustvo u istraživanju i afirmaciji kulturne baštine, menadžmentu u kulturi, organizaciji događaja, izdavaštvu, medijima.
Aleksandra Kapetanović je arhitektkinja konzervatorka, koordinatorka sektora za kulturno nasleđe i jedna od osnivačica nevladine organizacije EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, Crna Gora. Kroz devetnaestogodišnji rad u nevladinom sektoru ima iskustva u implementaciji projekata iz oblasti kulturne baštine, održive arhitekture i planiranja prostora, koji teže da kroz multidisciplinarni i participativni pristup doprinesu ukupnom razvoju civilnog društva
Moja interesovanja su psihoterapija i lični rast i razvoj, kao i primena široke baze psiholoških znanja u kreiranju kulturnih programa. Trenutno kreiram radionicu koja za cilj ima osvešćivanje potencijala ličnog nezadovoljstva, a pilot radionica će biti urađena sa ljudima koji se bave umetničim profesijama.
Irina Ljubić je diplomirala istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Odbranila je Master u oblasti menadžmenta u kulturi i kulturnu politiku na Fakultuetu za medije i komunikacije na Univezitetu Singidunum sa temom Odgovornost javnog i privatnog sektora u finanisanju kulture (sa fokusom na orgnanizacije civilnog društva). Trenutno, vodi Fondaciju Jelena Šantić. Ponosna je mama dve devojčice. Živi u Beogradu.
Završila je osnovne i master studije slikarstva na Akademiji umetnosti u Novom Sadu gde trenutno radi kao stručni saradnik. Učestvovala je na nekoliko samostalnih i velikom broju grupnih izložbi i projekata u zemlji i inostranstvu. Višegoišnji je stipendista Fonda za mlade talente Republike Srbije i dobitnik nagrada iz oblasti slikarstva.
Branislav Dimitrijević je profesor istorije i teorije umetnosti na Visokoj školi za likovnu i primenjenu umetnost u Beogradu. Kao predavač i istraživač gostuje na univezitetima i umetničkim školama u inostranstvu, npr. tokom jesenjeg semestra 2015. na Kuvataideakatemia u Helsinkiju. Kao pisac bavi se umetničkim i političkim teorijama i praksama, a posebno jugoslovenskim socijalističkim periodom.
Milena je u Hemofarm Fondaciji od januara 2017. godine na poziciji projektne menadžerke. Karijeru je razvijala kao violinistkinja, pedagog, menadžer u kulturi, konsultant i saradnik na brojnim projektima u oblasti umetnosti i kulture i menadžer gudačkog kvarteta „INTERMECO“. Od 2010 – 2015 bila je na poziciji direktorke Ustanove kulture “Parobrod” – kulturnog centra opštine Stari grad. Tokom 5 godina mandata Milena je vodila i realizovala preko 1000 različitih programa i projekata. Iskustvo, znanje i veštine stečene na prethodnim radnim mestima preporučuju je za poziciju izvršnog direktora „International Jeunesses Musicales Competition“ Beograd (2015), a potom i poziciju stručnog konsultanta za oblast kulture i umetnosti u Gradskoj opštini Stari grad.
Snježana Bahtijari je direktorka Marketinga, komunikacija i društveno odgovornog poslovanja Ericssona Nikole Tesle u Zagrebu. Poslednjih dvadeset godina bavi se segmentom strateških komunikacija, što predstavlja važan faktor kvalitetnog pozicioniranja i reputacije Ericssona Nikole Tesle.
Rođen sam u Tetovu 1986. Master akademske studije sam završio u Beogradu 2010. Glavno polje zanimanja mi je sagledavanje posledica tranzicije na prostor. Najveći uspeh je predstavljanje Srbije na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2014. godine.
Mia David (Beograd, 1974.) se bavi edukacijom, menadžmentom u kulturi, savremenom vizuenom umetnošću i scenskim umetnostima. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala i doktorirala na Grupi za Scenski dizajn Univerziteta umetnosti u Beogradu. Član je Inženjerske komore Srbije, Društva arhitekata Beograda, NUNS-a, OISTAT-a i IKT-a. Autor je mnogih izvedenih projekata iz oblasti arhitekture, dizajna, scenografije i umetnosti, kao i velikog broja novinskih tekstova. Izlagala u Berlinu, Njujorku, Beču, Renu, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, Frankfurtu, Moskvi, Rimu, Veneciji, Pragu,…
Grafički dizajner i aktivista na polju kulture. Vođen sam potrebom da pokrećem i stvaram kroz konstantno unapređivanje znanja i veština na ličnom nivou i aktivizam i kreiranje kulturnog sadržaja i dešavanja na nivou lokalne zajednice i društva u celini. Vizuelni tip, istraživač i entuzijasta sa velikim interesovanjem za umetnost i arhitekturu 20. veka. Filmofil i pasionirani biciklista.
Rođen 1954. u Murskoj Soboti, Slovenija. Diplomirao na Katedri grafike Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu. Autor je preko pedeset vizuelenih identiteta i dizajna za nekoliko stotina publikacija, knjiga i časopisa. Bio je art direktor i dizajner Centra za savremenu umetnost-Beograd, Beogradskog kruga, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i kompanije Politika.
Neprestano se pitam šta je suština arhitekture i dizajna, i pokušavam da pronađem polje mog delovanja u haotičnom odnosu između njih i svakodnevnog života ljudi na Zemlji. Ja sam arhitekta sa dodatnim obrazovanjem u oblasti socijalnih i političkih nauka životne sredine. Pokreće me način na koji tehnologija i umetnost utiču na promene i interakcije različitih pogleda na svet.
Rođena u Beogradu, 1983. godine. Diplomirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Usmerenje i oblast njenog istraživanja obuhvataju tačke susreta javnog prostora, uradi-sam filozofije, samo-organizovanja i prostorno-kulturnog diskursa. Od 2010. godine je ko-osnivačica i članica kolektiva Ministarstvo prostora, koje se bavi pitanjima razvoja gradova, urbanim transformacijama i politikama. Od 2012. je umetnička direktorka Ulične galerije u Beogradu. Na Departmanu za urbanizam na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu angažovana je kao gostujući saradnik i predavač.
Radim u Univerzitetskoj biblioteci „Nikola Tesla“ u Nišu kao bibliotekar-informator. Osnovne studije završila sam na Filozofskom fakultetu u Nišu (studijska grupa Anglistika), master studije na UNESCO katedri za menadžment u kulturi Univerziteta umetnosti u Beogradu. Volim knjige, ljude i nove tehnologije. Mama sam desetogodišnje devojčice.
Tijana Palkovljević Bugarski je magistar istorije umetnosti, viši kustos i upravnik Galerije Matice srpske. Docent je na predmetu Istorija umetnosti i kulture na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Kao direktor jedne od najstarijih nacionalnih muzejskih ustanova bavi se temama transformacije muzeja, permanentnom edukacijom zaposlenih u muzejima i razvojem publike. Poseban akcenat stavlja na promociju nacionalne likovne umetnosti kroz izložbe i publikacije u evropskim muzejskim ustanovama.
Menadžer za odnose sa javnošću SKC-a Niš, Univerziteta u Nišu i vlasnik agencije za konsalting u poslovanju, PR i ivent menadžment i razvoj edukacija i praksi. Psiholog i psihodramski terapeut u edukaciji, sa interesovanjima i profesionalnim delovanjem u oblastima kulture, menadžmenta, PR-a i inovativnih koncepata za delovanje u zajednici. Osnivač i izvršni direktor organizacije “BAUK” i direktor festivala “Bekstvo u prirodu”.
Dramaturg, pisac, student doktorskih studija teorije drame. Karijeru započeo u kreativnoj agenciji, nastavio u medijima, a trenutno radi u sektoru korporativnih poslova velike multinacionalne kompanije. Paralelno razvija svoje male projekte u oblasti medija i razvoja ljudi sa ciljem da uvek radi ono što najbolje zna i najviše voli – priča priče. Uvek u potrazi za zanimljivim ljudima i svežim idejama.
Profesor sociologije u gimnaziji “Jovan Jovanovic Zmaj” u Novom Sadu. Živi iz ubeđenja da je mudrost činiti dobro, bez obzira na posledice. Da je integritet ono što nema cenu i da ništa ne treba raditi po svaku cenu. Uvek na strani slabijih. Veruje da je kultura životni stil preko kojeg se prepoznajemo i upoznajemo, da samo vrednosti spajaju i razdvajaju ljude, sve ostalo je izgovor.
Aida Ćorović je osnivačica i direktorica NVO Urban-In iz Novog Pazara. Svoj rad u civilnom sektoru Srbije započela je 1992. godine kao antiratna aktivistkinja u, tada retkim, ali značajnim organizacijama – Žene u crnom, Beogradski krug i Centar za antiratnu akciju.
Ivana ima dve profesije i želi da bude aktivna u obe. Diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu i pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Radi kao kustos u Muzeju afričke umetnosti u Beogradu, ali nastoji da sebe održi i u pozorišnom/radio svetu.
Olga Svoboda je iskusni konsultant, mentor i trener u polju ljudskih resursa. Ona pristupa svojim zadacima sa entuzijazmom i energijom i njeni klijenti takođe dobijaju korist od njenog značajnog isksutva u konsaltingu, izvršnim i rukovodećim veštinama. Olgin fokus je na pomaganju ljudima i organizacijama da ostvare postignuća unapređujući rezultate, angažman i posvećenost. Olga je studirala i radija u Sjedinjenim državama i u Mađarskoj gde je stekla različita životna iskustva i uspešno upravljala razlikama i radom sa ljudima
Doktorant na Varšavskom Univerzitetu, u oblastima kulturoloških studija, na temu alternativnih prostora kulture u Beogradu. Predavač i lektor na Kulturološkim studijama zapadne i južne slavistike na Univerzitetu u Varšavi, stalni saradnik Centra slovenske kulture u Varšavi. Osnivač i izvršni direktor NVO Kulturalist.
Kristina Kujundžić je završila osnovne studije na Prirodno-matematičkom fakultetu sa zvanjem istraživača u prirodnim naukama. Master studije je pak posvetila kulturnim politikama i menadžmentu u kulturi, završivši zajedničke master studije – UNESCO katedre, Univerziteta umetnosti u Beogradu i Univerziteta u Lionu.
Kompjuteraš po struci, fotograf i keva po opredeljenju. Organizuje Putospektivu, prodaje na Gruvljaku, uređuje Kevu, piše na Geravodeli, fotografiše na TamaraZidar.com. Voli šareno, štrafte, da putuje, svoju decu, muža, prijatelje, avokado, kokos, mirišljavu kosu, rolere, Šri Lanku, knjige i sve što vole mladi.
Svoje najlepše dečačke i tinejdžerske dane sam proveo na veslanju na Beogradskoj Adi. Tu sam stekao prva prava prijateljstva, doživeo svoje prve velike uspehe i neuspehe, prvi put se zaljubio, stekao prva značajna životna iskustva. Mantrа “prevaziđi i pobedi sebe, a ne druge” koju sam tada naučio i prisvojio, mi je donela dosta uspeha i radosti u životu.
Primarno polje mog rada jeste arhitektura, ali u svom radu vodim se multidisciplinarnim pristupom. Saradnjom sa različitim profesionalcima i sagledavanjem problema iz više perspektiva stvara se odličan poligon za rad. Volim da radim u timu u kome naše raznolike veštine podređujemo osmišljavanju i izradi rešenja u korist što većeg broja korisnika. Pored održivog razvoja kao fokusa moje prakse, interesujem se jos i za urbane transformacije, dizajn, kulturno nasleđe, potrebe zajednice, njihov razvoj i uticaj na grad.
Neven Marinović je socijalni preduyetnik, izvršni direktor i suosnivač Smart Kolektiv-a, jedne od vodećih organizacija u Srbiji u oblasti CSR-a (Društveno Odgovornog Poslovanja) i socijalnog preduzetništva. Takođe je i Izvršni Koordinator Foruma Poslovnih Lidera Srbiji, biznis mreže koja je osnovana od strane vodećih kompanija aktivnih u Srbiji sa ciljem daljeg razvoja Društveno Odgovornog Poslovanja u zemlji.
Uvek mi je bilo zabavno što moja majka ima problem da jednostavno odgovori na pitanje poznanika: šta je Aleksandra? Malo manje mi je zabavno, kada to ja treba da napišem, jer sam sklona istraživanju novih oblasti i stalnom proširivanju polja svog delovanja. Uz puno sistematizacije, na kraju, to ipak svedem na tri: profesor, programer i dizajner (gde redosledom nije odredjena važnost).
Lotta Ahlvar je eminentni stručnjak u oblasti mode, dizajna i tekstila u Švedskoj. Stekla je obrazovanje u polju modnog i tekstilnog dizajna na Beckmans koledžu za dizajn. Započela je svoju karijeru u Hennes & Mauritz i ušla u međunarodne krugove kao dizajner sportske odeće za Esprit De Corp u Dizeldorfu i Hong Kongu.
Moja glavna interesovanja od malena vezana su za muzeje i kulturno nasledje, a diplomirala sam na odeljenju za etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Trenutno sam na master studijama na Nacionalnom i Kapodistrian Univezitetu u Atini, gde na odeljenju za političke nauke i javnu administraciju pohađam studije Jugoistočne Evrope, uglavnom orijentisane na EU integracije i odnose na Balkanu, gde planiram da masteriram na temu „Proširenje EU i stvaranje evropskog identiteta, kako, koliko i da li je u skladu sa UNESCO-vim štienjem nacionalne kulturne baštine ”
Helen Laršon Pouset je viša gostujuća kustoskinja u Muzeju švedske istorije u Stokholmu, i bavi se odnosom savremene umetnosti, istorije i sećanja, kao i uloge muzeja u savremenom društvu. Prethodno je bila angažovana kao zamenica rukovodioca odeljenja za događaje pri Švedskom institutu. Od 2009. do 2012. godine bila je ataše za kulturu pri Ambasadi Švedske u Beogradu, baveći se javnom diplomatijom i gradeći dugoročne veze i razmenu u domenu savremene kulture i umetnosti.
Ja sam Ivana, osoba sa naočarima, priborom za crtanje i knjigom u torbi. Teško odbijam kafu i razgovor o prirodi i društvu. Studirala sam psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde sam završila i master studije baveći se kulturno-istorijskim karakteristikama psiholoških fenomena u kontekstu savremenih tehnologija. Iako sam krenula od kliničke psihologije, susreti sa sjajnim ljudima i brojne zanimljive knjige su me odvele ka sociologiji i kulturnim studijama, tako da su moja istraživačka interesovanja danas interdisciplinarna.
Završila je master studije iz menadžmenta u kulturi, međunarodne saradnje i kulturne diplomatije na Univerzitetu u Barseloni i master studije iz hispanistike na Univerzitetu u Beogradu. Ima višegodišnje iskustvo rada na projektima u kulturi. Osnivač je i predsednik udruženja „Kulturis” (www.kulturis.org) koje je okrenuto projektima međunarodne saradnje u oblasti kulture, umetnosti i obrazovanja, kao i podizanju svesti o ulozi kulture u savremenom društvu.
Moja strast su odnosi u kulturi. Fokusiran sam na građenje razumevanja i poverenja među ljudima kao i stvaranje prilika u svetu. Trenutno vodim British Council u Srbiji, a podučavam i ostale koji ga vode u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Volim učenje o različitim kulturama, volim da povezujem ljude, kao i da gradim i jačam timove. Živeo sam i radio u Egiptu, Iranu, Maroku, Londonu, Singapuru, Hong Kongu, Šri Lanki, Poljskoj i sada u Srbiji.
Tanja Petovar, nakon povratka u Srbiju 2003.godine radi kao savetnik kompanija, vladinih i nevladinih organizacija u Jugoistočnoj Evropi u strateškom planiranju i fokusiranju; izgradnji timova, prevladavanju sukoba, veštinama javne i interne komunukacije, koordinaciji i rukovođenju sastanaka i planiranju vremena. Do kraja 2006. godine Tanja Petovar je bila regionalna direktorka Oxfordske akademije za lidere za Jugoistočnu Europu
Magistrirala sam na katedri za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i student sam doktorskih studija iz oblasti arheologije i fizičke antropologije. U Narodnom muzeju Kikinda zaposlena sam kao kustos arheolog, a od 2010. godine sam direktor muzeja. Učestvovala sam u projektu Kikindski mamut i od tog momena težište mojih interesovanja postala je muzeologija, na prvom mestu interpretacija i korišćenje nasleđa. Najvažniji projekat na kojem trenutno radim je projekat „Novi muzej“, odnosno projekat izmene i osavremenjavanja osnovne postavke muzeja, a šire posmatrano izmena kompletnog dosadašnjeg načina rada muzeja sa ciljem da se transformiše u mesto okupljanja, razmene mišljenja i otvoren za sve
Milica je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 2008. godine od kada se aktivno bavi pozicioniranja Srbije kao medjunarodne destinacije za filmske projekte, prvo kroz USAID Projekat za razvoj konkurentnosti uz čiju pomoć je 2009. pokrenut brend Film in Serbia i osnovana Srpska filmska asocijacija u kojoj radi kao menadzer operacija. Na toj poziciji specijalizovala se pre svega u planiranju i razvoju projekata, finansijskom menadzmentu NVO i međunarodnom marketingu.
Smatram sebe kreativnom osobom, koja voli život i širi pozitivnu energiju. Volim da pokrećem stvari, od ničega napravim nešto, stvaram i maštam. Raduju me i male stvari. Rođeni sam optimista. Tragam za rešenjima, ne za problemima. Volim svoju porodicu sa svim vrlinama i manama i znam da i oni mene vole ovakvu kakva jesam.
U 2014. Godini sam zajedno sa saradnicima pokrenula organizaciju koja se zove Skandinavski kutak. Cilj nam je da kroz kulturne projekte predstavimo dominantne skandinavske društvene vrednosti kao što su poštovanje različitosti i ljudskih prava, promocija tolerancije, ravnopravnosti itd. Želimo da pokažemo da Skandinavija ima da ponudi daleko više od socijalne i finansijske sigurnosti o kojoj svi pričaju.
Vesna Danilović je dugogodišnji strastveni konzument i proizvođač kulturnih dobara koji se još uvek pita šta će biti kad poraste. Radila je, najkraće rečeno, kao novinar u štampi i na radiju (oblast kulture) 7 godina tokom 1980-ih, kao programski direktor (glavna i i odgovorna urednica programa / pomoćnica direktora za program) u multidisciplinarnom Kulturnom centru Beogradu, instituciji kulture od nacionalnog i međunarodnog značaja od 1995 – i dalje tu radi, kao zamenik direktora Kulturnog centra Beograda, izvršna direktorka i članica Saveta Beogradskog letnjeg festivala (BELEF).
Rođen sam 1986. u Beogradu gde sam završio Master studije Arhitektonskog fakulteta. Pored aktivne arhitektonske prakse, bavim se i profesionalnim vođenjem kroz arhitekturu Beograda. Tokom studija, aktivno se bavio organizacijom i vođenjem stručnih ekskurzija i studentskih radionica. Verovatno i najveći uspeh u dosadašnjoj karijeri je predstavljanje Republike Srbije na XII Bijenalu arhitekture u Veneciji sa projektom JEDAN:STO/100 u saradnji sa još devetoro prijatelja i kolega.
Miša Lukić je predsednik Upravnog odbora Publicis Group Serbia koju čine Leo Burnett, Saatchi & Saatchi i Publicis. Pored toga, on je član Upravnog odbora Američke privredne komore u Srbiji, potpredsednik Upravnog odbora Srpske asocijacije menadžera (SAM), član stručne komisije za izbor najboljeg studenta Beogradskog univerziteta (“Kruna Uspeha”) i član komisije BBICC (Belgrade Business International Case Competition), studentskog takmičenja u rešavanju poslovne studije slučaja.
Tokom studija na Filološkom fakultetu u Beogradu bila sam glavni i odgovorni urednik studentskog časopisa za književnost “Znak”. Danas sam nastavnik srpskog jezika u osnovnoj školi “Mito Igumanović” u Kosjeriću. Reditelj sam i scenarista predstave za decu: “Deda mraz vs Baba Keleraba”, kao i monodrame za decu “Neću da porastem, bojim se visine”. Koautor sam dokumentarnog filma o istoriji kosjerskog rokenrola “Grad duhova”. Organizator sam manifestacije “Noć muzeja” u Kosjeriću
Istoričarka umetnosti, menadžerka u kulturu, edukatorka i kustoskinja fokusirana na oblasti umetničkog obrazovanja, savremene muzike, grafičke umetnosti i dizajna. Bila je menadžerka projekta brojnih regionalnih i međunarodnih projekata ali i institucija aktivnih u domenu savremene umetnosti, novih medije, vizuelne kulture, obrazovanja, dizajna, filma, pozorišta i elektronske muzike. Osnivač KidsPatch-a, kreativne platforme za alternativno obrazovanje dece u kontekstu savremene umetnosti i kulture. Jedan od inicijatora i menadžera u okviru prvog dizajn inkubatora u Srbiji, Nova Iskra.
Ples, društveni angažman u kulturi, aktivizam i rad sa manjinskim grupama jesu neka od interesovanja koja su nakon fakulteta izgradila i jasnije utemeljila moj profesionalni put. Trenutno završavam master studije Unesko katedre na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, gde je fokus moje teze izučavanje i mogućnosti kulturnih aktivnosti u zatvorima u Srbiji. Nepune tri godine radim kao programski asistent u međunarodnoj organizaciji čiji su fokus ljudska prava.
Ja sam rođen u Pančevu. Nakon završenih studija psihologije na Univerzitetu u Beogradu, stekao sam postdiplomsko obrazovanje u domenu nauka o sportu na Univerzitetu u Darmštatu i doktorat u humanističkim naukama na Univerzitetu u Postdamu. Jedan sam od troje osnivača organizacije streetfootballworld i direktor mreže od 2002. godine. Odgovoran sam za kreiranje i razvoj streetfootballworld mreže. Moja specijalizacija i interesovanje je primenjena teorija socijalizacije i razvoj sistema monitoringa i evaluacije u zajednici.
Nakon završenih Erasmus Mundus master studija iz oblasti Evropske književnosti i kulture (Université de Strasbourg i Università di Bologna), te završenih master studija na katedri za Teoriju kulture, Fakulteta političkih nauka u Beogradu, godine 2011.pristupila sam programu Evropski volonterski servis i postala koordinatorka netakmičarskog programa posvećenog kinematografijama Balkana, u okviru 17. izdanja festivala Aye Aye (Nansi, Francuska). Osmišljavajući anbiciozan i raznovrstan program, uređujući prateću brošuru i organizujuću panel diskusiju sa rediteljima iz regiona, nastojala sam da problematizujem stereotipnu percepciju o monolitnosti ‘balkanske kulture’.
Dušica Parezanović, menadžerka u kulturi, radi kao projektna menadžerka Književnog kluba BOOKSa u Zagrebu. Više od 20 godina radi u polju kulturnog menadžmenta i koordinacije kulturnih dešavanja. Tokom prethodnih 15 godina učestvovala je kao organizatorka, PR, urednica programa, koordinatorka promocije, programa i projekata Kulturnog centra REX pri Fondu B92, u polju savremene društveno angažovane umetnosti i kulture, savremenog pozorišta i muzike i volonterizma. Od 2008. godine bila je Koordinatorka programa Kulturnog centra REX.
Miloš Dilkić je diplomirani pravnik sa međunarodnim iskustvom u oblasti obrazovanja i kulture. Zvanični je trener u oblasti primenjenog pozorišta (trener Forum Teatra, 2003). Završio je kurs iz oblasti alternativnog rešavanja sporova (2005). Saradnik je Međunarodne škole Beograd za muziku, dramu i izvođačke umetnosti (2006). Saradnik nacionalnog Centra za dramu u edukaciji i umetnosti CEDEUM (2001). Koautor i voditelj zabavno-obrazovnog programa Potraga za blagom (2009). Autor programa za istraživanje, dokumentovanje i prezentovanje lokalnog nasleđa Zamišljeni muzej (2011). Suosnivač i predsednik udruženja Tim za obrazovanje i kulturu – TOK (2010).
U stalnoj potrazi za znanjem, razumevanjem i geštaltom promenio sam karijeru nekoliko puta bez kajanja , samo sam žalio za stvarima koje nisam uradio. Različiti periodi mog života su obeleženi prirodnim kapacitetom kreativnosti u rešavanju problema . Moje snažno verovanje, kapacitet i sposobnost za kreativnost razvio sam u ranom detinjstvu i smatram da ona oblikuje sposobnost našeg mozga za bolje razumevanje u kasnijim fazama što je potvrđeno studijama iz UNICEF-a
Diplomirala sam na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Međutim, oduvek me je interesovao pedagoški rad, posebno rad sa decom. Radim na Učiteljskom fakultetu u Beogradu, kao asistent na predmetu Metodika likovnog vaspitanja. Moj posao, koji obožavam, podrazumeva edukaciju budućih učitelja i vaspitača za rad sa decom iz oblasti vizuelnih umetnosti u kontekstu opšteg obrazovanja. Pored toga, trenutno radim na razvijanju jednog književno-vizuelnog projekta (Vreme za priču) koji se bavi pripovedanjem priča u bibliotekama i koji je namenjen deci predškolskog uzrasta.
Irena Ristić diplomirala je na katedri za pozorišnu i radio režiju fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, potom je završila specijalizovanu edukaciju u oblasti psihodrame, magistrirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i doktorirala u oblasti psihologije umetnosti na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Radila na malim i velikim scenama Beograda i većih gradova Srbije, u Republici Srpskoj i u Austriji.
Rođen sam u Beogradu 1984. godine. Školska znanja sticao sam u Osnovnoj školi „Drinka Pavlović“, zatim u XI Beogradskoj gimnaziji, nakon čega sam upisao Informatički menadžement na Univerzitetu Singididunum. Nakon tri godine, apsolventskog staža i početnih profesionalnih iskustava, odlučio sam se na promenu fakulteta. Upisao sam se na Fakultet dramskih umetnosti, smer Menadžment i produkcija u pozorištu radiju i kulturi. Od tog trenutka, moja dotadašnja interesovanja u vezi sa kreativnim procesima, preduzetničkim idejama i samostalnim angažovanjem dobijaju i pravu institucionalnu podršku, dok ja počinjem da istražujem različite oblike produkcije radeći na projektima iz najrazličitijih umetničkih oblasti.
Strateško planiranje, kreiranje modela menadžmenta u okviru profesionalnog rada u ustanovama kulture i javnom sektoru, gde sam radila u prethodne skoro tri decenije, podrazumevaju znanje, ali i veštine. Ono što me je inspirisalo na svakom radnom mestu je, kako da teorijska znanja, stečena u toku školovanja, primenim u kreiranju modela institucija koji će dati bolje i vidljivije rezultate. U svemu tome važna znanja sam stekla na dodatnim stručnim kursevima i seminarima koji su me ojačali kao menadžera i ubrzali pronalaženja potrebnih rešenja.
Gordana je završila arheologiju na Katedri za arhoelogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dugi niz godina studiozno se bavila tehnologijom i tipologijom izrade kamenih artefakata dok nije počela da sagledava kulturnu baštinu iz jednog drugačijeg ugla. Dugi niz godina radila je kao saradnik za odnose sa javnošću Narodnog muzeja zahvaljujući čemu je imala priliku da se upozna sa najinspirativnijim segmentima života naše najstarije muzejske institucije. Tokom svog profesionalnog iskustva posebnu pažnju posvetila je interpretaciji i svrsishodnom predstavljanju kulturnog nasleđa
U januaru 2014. godine, Milan je započeo svoju privatnu karijeru kao preduzetnik i partner u nekoliko kompanija u sektoru automobilske industrije i softverske industrije, predstavljajući kompanije iz Evrope (CoTW, DEKRA Automotivre) i SAD (Demand Solutions). On je takođe trener i mentor nekoliko kompanija iz industrije robe široke potrošnje. Od 2010. godine, Milan ima licencu trenera za Dale Carnegie Training program, a od ove godine on je i mentor na programu Kreativnog mentorstva koji podržava Ambasada Švedske u Srbiji.
NATAŠA BULUT rođena je u Novom Sadu, 1985 godine. Završila je master studije na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, na odseku za arhitekturu i urbanizam, gde je trenutno na postdiplomskim studijama. Zaposlena je u Pokrajinskom zavoda za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin, na međunarodnom istraživačkom projektu HEROMAT – zaštita objekata kulturne baštine novim multi-funkcionalnim materijalima. Deo je tima koji radi na Razvojnom projektu integrativne zaštite kulturnog nasleđa „Vekovi Bača“, kao arhitekta saradnik.
Marijana Cvetković je diplomirala istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Magistrirala je menadžment u kulturi i kulturnu politiku na Balkanu na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Univerzitetu Lion 2. Trenutno je doktorant na Univerzitetu umetnosti u oblasti muzejskog menadžmenta i razvoja. Prošla je brojna stručna usavršavanja i programe profesionalne prakse (Centre Georges Pompidou, Pariz, Louvre, Pariz, Central European University, Budimpešta, Università di Foggia…).
Rođena u Beogradu 1983. gde je i diplomirala na Katedri za skandinavske jezike i književnost Filološkog fakulteta. Master iz kulturne politike i menadžmenta završila je na UNESCO katedri Univerziteta umetnosti u Beogradu, nakon čega je radila kao koordinator ovog programa. Osim toga, poslednjih 10 godina radila je još i kao Program Officer USAID-ovog Programa podrške medijima u Srbiji u okviru IREX-a (International Research and Exchanges Board), kao koordinator za Srbiju evropske kampanje Saveta Evrope Svi Različiti – Svi Ravnopravni (All Different – All Equal), kao član tima brojnih kampanja u oblasti ljudskih prava, ekologije i obrazovanja u okviru Federacije mladih zelenih Evrope (Federation of Young European Greens), kao intern za projekte i medije u okviru kancelarije Britanskog saveta u Beogradu.
Philippe Le Moine je ataše za kulturu i zamenik direktorka Francuskog instituta u Srbiji od Septembra 2011. godine. Zadužen je za program Teatroskop koji teži da ojača susrete i razmenu među inciijativama u sferi izvođačkih umetnosti u širem prostoru Jugoistočne Evrope. Karijera Philippe Le Moine je pretežno bila u polju pozorišta, idući od režije do produkcije, festivalske selekcije i prevođenja. Počeo je 1993 godine kao asistent producenta na Festivalu u Avinjonu a 1996. godine prešao u London gde je osnovao svoju pozorišnu trupu Bonobo. Producirao je više od 30 predstava za Gate Theatre sarađujući sa imenima poput Mick Gordon, David Farr, Rufus Norris, Sarah Kane and Lee Hall.
Verujem u sinergiju. U nadmoćnost zajedničkog dobra spram pojedinačnog dometa. Do najboljih rezultata dolazi se razmenom ideja i energije sa drugima, posmatranjem i razumevanjem, igrom. Zanimaju me arhitektura, umetnost i kultura. Bavim se osmišljavanjem, produkcijom i koordinacijom različitih projekata, festivala, brojnih događaja vezanih pretežno za kulturu i umetnost. Istražujem kulturno nasleđe i radim na afirmaciji savremene umetnosti. Najdraži su mi projekti koji rezultiraju umetnošću u javnom prostoru i rad sa decom. Želja za znanjem kroz kreativnost i inovaciju privukla me je i kreativnim industrijama. Uz podršku želim da načnem i to poglavlje…
Lazara Marinković, “ratnica” u medijima i kulturi. Studirala Istoriju umetnosti i komunikologiju. Od 2008. učestvuje u promociji i realizaciji raznovrsnih umetničkih i kulturnih projekata u zemlji i inostranstvu; tokom svog profesionalnog iskustva radila je kao PR i urednica digitalnih medija u PR agencijama i organizacijama civilnog društva sa fokusom na CSR i socijalne inovacije. Kao kolumnistkinja i slobodna autorka bavi se medijskom kulturom, feminizmom i socijalnim nejednakostima. Jedna od osnivačica kvir kulturne organizacije IDAHO Belgrade, koja ima za cilj organizaciju kulturnih i umetničkih događaja i programa, kao i promociju angažovane umetnosti sa fokusom na LGBT+, kvir i rodnu tematiku i borbi za jednakost. Doživotna aktivistkinja za ljudska prava.
Miloš Đajić, aktivista, violončelista i bloger. Zaposlen na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Predsednik UO Centra modernih veština organizacije civilnog društva koja se bavi neformalnim obrazovanjem, komunikacijom i javnim zagovoranjem. Koautor nekoliko priručnika. Dobitnik nagrada PRiZNANJE 2014 – Nagrada Društva Srbije za odnose s javnošću ” za izuzetan lični doprinos oblasti komunikacija” i Priznanja Ženske Vlade za doprinos borbi za ravnopravnost. Ljubitelj priorode, fotografija, skijanja… Voli da uči i podučava.
Magdalena Joksimović je završila osnovne i master studije u oblasti međunarodnog poslovanja i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Ženevi i Nojšatelu u Švajcarskoj. Angažovana je kao asistent u sektoru za ljudske resurse i društveno odgovorno poslovanje Titan Cementare Kosjerić. Generalni je sekretar udruženja Ko.Aktiva iz Kosjerića. Smatra da ovaj program nudi originalnu i kvalitetnu podršku profesionalnom razvoju i jedinstvenu priliku da kroz umrežavanje i aktivno mentorstvo iskusnih profesionalaca pojedinac bude obogaćen neprocenjivim iskustvom.
Moja interesovanja vezana su za projektni menadžment, karijerno vođenje i savetovanje i rad sa mladima. Volontirala sam u Beogradskoj otvorenoj školi, a zatim i nastavila da radim u Centru za vođenje karijere i savetovanje ove organizacije. Pored projektnog menadžmenta bavim se trenerskim radom u oblasti povećanja zapošljivosti mladih, a uređujem i portal BOŠ Karijera. Rođena sam u Beogradu 1983. godine. Završila sam Fakultet za međunarodnu ekonomiju.
Kultura i umetnost su ono što mene profesionalno (i životno) interesuje, a poslednjih dvadeset godina posebno kao istraživača. Istraživač sam u Centru za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i bio sam koordinator velikog broja međunarodnih istraživanja kulturne participacije i polja kulturne produkcije u zemljama u regionu jugoistočne Evrope, kao i mera i instrumenata kulturne politike, posebno na lokalnom nivou.
Profesionalno, kao istoričaru umetnosti i kustosu, moji interesi se trenutno kreću pravcem savremene umetnosti, kustoskim praksama, edukacijom u oblasti umetnosti i kulture, kao i celoživotnog učenja, negovanja kritičkog mišljenja i propitivanja “drugih” u odnosu na našu sopstvenu perspektivu, posebno u odnosu na vanevropske kulture. Vidim svoju ulogu kao nekoga ko treba da razume drugačije perspektive, saopštava poruke i odražava društvena pitanja kroz umetnost, kao i da otvara diskusije i deli znanje.
Istoričarka umetnosti, profesorka emerita. Doktorirala na Univerzitetu u Ljubljani s temom Likovni krug časopisa Zenit (1921-1926). Radila kao prevodilac, a potom kao kustos Muzeja savremene umetnosti (1965-1978) i muzejski savetnik Narodnog muzeja u Beogradu (1979-1995). Predavala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu istoriju moderne umetnosti; na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i na Interdisciplinarnim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu drži postdiplomske kurseve.
Kao istoričar umetnosti- kustos, delujem u polju savremene kustoske prakse, odnosno, šire društveno posmatrano u prostoru kulture. Pokušavajući da razumem svet u kojem živim, verovatno kao i mnogi drugi ljudi i stalno uočavam mogućnosti za korekciju, za drugačiji pogled. Verujem u promenu i volim taj osećaj. Pretežno. Moja profesionalna pažnja je pretežno orijentisana u pravcu razvoja projekta Kustosiranje/ About and around curating, na kojem koautorski sa kolegom Srđanom Tunićem sarađujem od 2011.
Vesna Pešić je viša naučna saradnica u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, aktivista u borbi za demokratiju, mir i ljudska prava i predsednica nevladine organizacije Centar za mir i razvoj demokratije. Objavila je veliki broj naučnih radova i učestvovala na naučnim skupovima u oblasti sociologije u zemlji i inostranstvu. Osnivač je Centra za antiratnu akciju, prve mirovne organizacije u Srbiji, 1991. godine. Bila je osnivač Helsinškog Komiteta u Srbiji 1985. godine.
Jovan Mikonjić – Biskoteka, vizuelni umetnik iz Beograda, diplomu grafičkog dizajnera, stekao je na Višoj školi za likovnu i primenjenu umetnost u Beogradu 2005. godine. Na beogradskoj sceni pojavljuje se kao ilustrator, da bi zatim proširio svoje polje delovanja na umetničku direkciju i animaciju. Učesnik je brojnih izložbi i projekata domaće alternativne vizuelne scene, među kojima su „Laserski samit jeftine grafike“, „Exquisite Cropse“, „Side Effects Print“ i drugi. Svoju prvu samostalnu izložbu plakata, priredio je krajem prošle godine, u prostorijama UK Parobrod. Osnivač je i autor Biskoteka motion studija, kao i odevne etikete „Volim Sijetl“.
Antonio Passarella je dilomirao telekomunikacije na Universita degli Studi di Bologna. On je šef prodaje za Ericsson u Srbiji, Crnoj Gori Makedoniji i Albaniji. Za Ericsson radi od 2002. godine.
Kao koordinator u sektoru marketinga i komunikacija interesuju me strateški marketing i komunikacije, društvene mreže i novi mediji, rukovođenje organizacijom i planiranjem događaja, itd. Trenutno radim u pravnom sektoru, a volela bih da se uključim u sektor kulture ili kreativne industrije. Po zvanju sam filolog i novinar, te povremeno i pišem u nadi da ću se jednog dana potpuno tome posvetiti. Svakodnevno se bavim internim i eksternim komunikacijama, pisanjem i uređivanjem pravnih tekstova, organizacijom događaja, pružanjem podrške odeljenju za ljudske resurse, kao i sprovođenjem interne organizacije timova i odeljenja u okviru firme.
Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti (Odsek: Pozorišna i radio produkcija) i Filozofskom fakultetu u Beogradu (Odeljenje za filozofiju). Magistar je teatrologije i doktor savremene filozofije i estetike. Predaje na predmetima: Menadžment u kulturi i Mediji masovnih komunikacija na Fakultetu dramskih umetnosti i Akademiji lepih umetnosti u Beogradu. Zamenik je direktora Instituta za pozorište, film, radio i televiziju; sekretar Estetičkog društva Srbije i urednica časopisa Kultura. Objavila preko šezdeset radova u naučnoj i stručnoj periodici.
Rođen sam 1984. u Novom Sadu. Studirao sam ekonomiju i kulturu i medije. Master studije sam završio na Unesco katedri Univerziteta umetnosti iz Beograda, na kojem od skoro i držim vežbe iz predmeta Upravljanje projektima. U svojim istraživanjima bavim se publikom, novim medijima, kulturnim turizmom i kulturnom politikom. U toku sam istraživanja i pisanja svoje doktorske disertacije koja se bavi novim ulogama i praksama publike u savremenoj kulturi i novim medijima.
Jasna je rođena 1964. godine u Beogradu gde je i diplomirala na Građevinskom fakultetu, a zvanje magistra poslovnog upravljanja je stekla na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu. U periodu od 2000. do 2001. godine bila je konsultatkinja Svetske banke u Vašingtonu na analizama stanja i potreba u informacionim i komunikcionim tehnologijama. Potom, od 2002. do 2004. godine je radila kao vodeća savetnica američke konsultanske kuće Booz Allen Hamilton, za konkurentnost na USAID- ovom projektu povećanja konkurentnosti srpske ekonomije.
Jelena Vasilev je rođena u Leskovcu, 1988. Diplomirala je na Fakultetu organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu, na katedri za menadžment i organizaciju. Završila je master studije na istom fakultetu, a njena teza Integrisane poslovne komunikacije u oblasti kulture ocenjena je najvišom ocenom. Dobitnik je različitih stipendija i praksi. Izabrana je za Vip studenta kompanije Vip mobile, u okviru konkursa Budi Vip student 2010/11, kao jedan od 20 talentovanih studenata sa svih Univerziteta u Srbiji. Trenutno je zaposlena u Beogradskoj filharmoniji, gde se bavi digitalnim komunikacijama
Moje glavno interesovanje jeste zemljana arhitektura i njena promocija, kako kroz teoriju, tako i kroz radionice u okviru budućeg centra za zemljanu arhitekturu u Mošorinu, ali i u saradnji sa raznim organizacijama i ustanovama kulture u zemlji i van nje. Autor bloga zemljanarhitektura.com Za agenciju “Kuća Čuvarkuća” iz Novog Sada vodim EU Leonardo projekat “PIRATE 2012-2015”, prvi u Srbiji, gde zajedno sa 17 ostalih partnera radimo na izradi sertifikata za gradnju zemljom, kao i njihovog priznavanja na nacionalnom i evropskom nivou.
Slobodan Šušnjević, jedan od organizatora Kritične mase u Novom Sadu. Slobodan je završio Pedagošku akademiju, a živi od fotografije i širenja radosti. Ima svakodnevnu potrebu da popravlja svet, propoveda spasenje kroz stvaralaštvo, veruje u zadrugarstvo i sveobuhvatno pojednostavljivanje života. Kreativno se izražava kroz fotografiju, instalacije, reč i delo. Deluje u okviru neformalne stvaralačke grupe ECCE PILAT. Biciklira, seje i apsorbuje okolinu, neguje samilost i razumevanje običnog. Uz moto CARPE DIEM i organsko posmatranje na svet, koristi poklonjeno mu vreme.
Doktorka veterinarske medicine, uža specijalnost bezbednost hrane. Bavim se EU integracijama, sa fokusom na poljoprivredu, hranu, veterinu, potrošače. Verujem da stvari menjamo zbog nas samih, a da ličnim napretkom doprinosimo da društvo bude bolje. Od ideje da lečim kuce i mace došla sam do politike EU, pravnih tekstova i „policy“ analiza. I to mi se vrlo dopada.
Mette Kjuel Nielsen je ambasadorka Danske u Srbiji. Mislim da oboje, i menti i mentor imaju beneficije iz ovog procesa . Kada odlučite da budete mentor uvek se pitate da li ćete to uraditi dovoljno dobro. Šta zapravo možete dati nekome u ovom procesu? Zahvaljujući ovom procesu sam naučila mnogo o sebi- kako gledam na stvari i slušam druge ljude pokušavajući da čujem i druga mišljenja osim sopstvenog. Smatram da je to bio dobar proces.
Nakon MBA studija proveo sam 3 godine kao konsultant za ekonomska i socijalna pitanja u komisiji Ujedinjenih nacija u Aziji i Pacifiku kao i Bangkoku, pomagao sam UN-u da promoviše principe Globalnog dogovora (CSR inicijativa Ujedinjenih nacija) među kompanijama i poslovnim mrežama u 17 zemalja širom regiona. Kao konsultant trenirao sam kompanije u vezi sa poslovnim održivostima, upravljanjem znanja i olakšanju Globalnog dogovora u Aziji. Nedavno sam počeo da pomažem Ambasadi Švedske u Srbiji da sprovede CSR projekat Ambasade.
Rođena u Srbiji, odrasla u Švedskoj. Po struci filološkinja, aktivno radi u oblastima kulture, komunikacija i medija ... i uživa u tome. Iz veće ili manje bilingvalnosti, razvila se u prevoditeljku kultura i mentaliteta. Stoga se može metaforično opisati kao „graditeljka mostova“. Kao referent za medije, kulturu i informisanje u Ambasadi Švedske u Beogradu, ima bogato iskustvo u radu sa različitim projektima, ljudima i organizacijama.
Bojana je diplomirala političke nauke. Radila je kao regionalni trener za Nacionalni demokratski institut i menadžerka projekata marketinške agencije Amedia, kao i koordinatorka proizvoda u studiju za veb razvoj IKS +. Bojana je radila na polju novih medija i internet kampanja i odgovorna je za razvoj programa i strateško planiranje novih medija u Dokukinu.
Svoju stvaralačku prirodu, uvek vođenu radoznalošću, ostvarujem kroz multimedijalni i transdisciplinarni umetnički pristup. Moj rad je fokusiran na sam proces stvaranja, a ključ procesa je koncept. Raditi posao koji voliš uvek predstavlja privilegiju, ali istovremeno i odgovornost prema zajednici. Zato umetnik treba da bude pokretač i katalizator kreativnosti u društvu.
Trenutno radim kao saradnik za odnose sa javnošću u Muzeju grada Beograda, ali ovo nije polazište sa kog sam krenula. Diplomirala sam na Filološkom fakultetu, na skandinavskim jezicima i književnosti i od tada je prevođenje moje najveće interesovanje, radeći kao stručni prevodilac ali i prevodeći lepu književnost. Stalno tražeći nova znanja odlučila sam da proširim svoje veštine, pa sam masterirala na Bibliotekarstvu i informatici i zaposlila se u Muzeju grada Beograda kao bibliotekar. Godinu dana kasnije počela da radim u sektoru za komunikacije Muzeja susretajući se sa novim izazovima, postavljajući sebi nove ciljeve i istražujući nova polja znanja.
Jasmina je bibliotekar savetnik. Trenutno je direktor Biblioteke grada Beograda. Član je stručnog tima Zavoda za standardizaciju u oblasti informacija i dokumentaristike (ISO standardi) i nacionalni koordinator za projekte Evropske komisije u oblasti primene novih tehnologija u kulturi. Jasmina je prva koja je učestvovala u projektima Evropske komisije i kao direktor je svoje biblioteke učinila svetski poznatim i bila inicijator i domaćin većine poseta istaknutih stručnjaka iz oblasti kulture i bibliotekarstva Beogradu i Srbiji.
Rođen u Beogradu 1986.godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radi u upravi grada Beograda – Sekretarijat za finansije od 2010. godine. Uveren je da je efikasno, transparentno i sistematsko trošenje javnih sredstava jedan od ključnih preduslova za uspešnu implementaciju projekata iz oblasti kulture i obrazovanja koji su veoma potrebni u Srbiji. Njegov posao u domenu javnih finansija se prvenstveno sastoji od pravne i ekonomske analize Gradskog budžeta, zaduženja i finansijskih ugovora.
Rođen je 1966. u Srbiji , završio je studije gitare na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu , u klasi prof . Vere Ogrizović . Takođe je završio specijalistički kurs kamerne muzike u klasi prof . Olivere Đurđević u Beogradu. Tokom studija , on je često izvodi i aktivno učestvovao u takmičenjima gde je osvajao prve nagrade posebno u oblasti kamerne muzike. Svirao je sa ansamblom koji izvodi staru muziku ” Musica Antiqua “. Osnovao je Guitar Art Festival 2000 godine i direktor je festivala
Iz radoznalosti i žeđi za znanjem i iskustvom, Dragana je živela, studirala i radila u Sjedinjenim američkim državama (Njujorku, Kaliforniji i na Floridi), Francuskoj i na Kipru. Posle 10 godina života u inostranstvu, odlučila je da se vrati nazad u Beograd 2000.godine. Diplomirala je međunarodno poslovanje na Državnom univerzitetu u Kaliforniji sa najvišim ocenama. Trenutno završava master studije Kulturne politike i menadžmenta na Univerzitetu umetnosti u Beogradu.
Marko Radenković je beogradski producent mlađe generacije. Učestvovao u realizaciji preko 60 projekata iz oblasti kulture i umetnosti. Osnivač i generalni menadžer Dizajn inkubatora Nova Iskra.
Moritz Fried je rođen u Beču pre 36 godina. Diplomirao je ekonomiju u rodnom gradu, a potom se usavršavao na Oxfordu, u Madridu i Parizu. Radio je u najčuvenijim svetskim bankama poput JP Morgan i Lehman Brothers. Prvi put je u Srbiju došao na biciklu 2007. godine, i osetio veliku povezanost sa ovom zemljom. Fasciniran kvalitetom domaćeg organskog voća i povrća, uočio je potencijal srpske poljoprivrede. Odlučan da kreira jedinstveni proizvod, Moric je došao na ideju da proizvodi 100% prirodan sladoled pravljen po italijanskoj recepturi od najboljeg srpskog voća i povrća
Moja glavna interesovanja su upravljanje i interpretacija nasleđa na jednoj, i aktivizam , volontiranje, doživotno učenje na drugoj strani. Ono što me pokreće je ideja smislenijeg, humanijeg i radosnijeg sveta u kome živimo. Kao istoričar umetnosti, muzeolog i menadžer u kulturi trudim se da tome doprinesem koristeći nasleđe i umetnost radi boljeg razumevanja među ljudima.
Polje koje me najviše interesuje je menadžment u kulturi – mogla bih dodati u društvima u tranziciji s obzirom da je sav moj praktični rad vezan za Srbiju. Otvorenost, transparentnost procesa u kulturi, društveni angažman i način na koji kultura (i oni koji stvaraju kulturu) mogu da dođu u srce i/ili do srca svoje zajednice su poseban predmet mog interesovanja.
Zorana Djaković/menti Rođena u Beogradu 1976. Diplomirala na Filološkom fakultetu francuski jezik i književnost. Završila je master menadžment u kulturi na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i ima priznanja sa studija kulture na Akademiji alternativnih studija. Zorana je učestvovala u radionicama i kursevima u Srbiji i inostranstvu baveći se temama kao što su finansiranje i ekonomija savremene umetnosti, posredovanje, diplomatija i umetnost, menadžment u kulturi, pedagogija edukacija u umetnosti itd. Radila je kao novinar, prevodilac i keramičar.
Zorica jе kulturolog, sociolog kulture, publicista i kolumnista u brojnim novinama i časopisima. Diplomirala je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu gde je i doktorirala 1996. Radi kao vanredni profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu gde predaje Kulturologiju i Komunikologiju kao i na Fakultetu za kulturu i medije Megatrend Univerziteta, a predavala je i na Fakultetu političkih nauka.
Đorđe radi kao asistent na Fakultetu Organizacionih Nauka Univerziteta u Beogradu (FON) gde izvodi nastavu na predmetima Poslovno pravo i Pravne osnove informacionih sistema. Pre angažovanja na FON-u Đorđe je radio kao advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji Karanović & Nikolić, stekao diplomu LL.M. (Master of Laws) na Pravnom fakultetu Univerziteta u Pittsburgh-u, USA i diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (PFUB) gde je trenutno u fazi izrade doktorke disertacije na temu „Sukob zakona i nadležnosti koji proizlazi iz povrede reputacije putem Interneta“.
Đorđe je rođen 1961. Kao vodeći stručnjak u borbi protiv kriminala i bezbednosti Balkana, on je advokat kriminolog; završio je postdiplomske studije menadžmenta odbrane (Univerzitet u Beogradu) i borbu protiv organizovanog kriminala (Američki institut za mir i Centar za menadžment). Đorđe je stekao veliko iskustvo u najvišim pozicijama na odeljenju Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu.
Napisala sam preko 20 knjiga: Giga pravi more, Škola, Seks za početnike, Kako postati i ostati glup, Ovo je najstrašniji dan u mom životu, Dugina dolina, 35 kalorija bez šećera, Da li ste vi žaba?… Neke od njih prevedene su na 24 jezika, uključujući i brajevo pismo. Po mojim knjigama urađene su pozorišne predstave u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Stokholmu. Scenarista sam dečje serije „Kukuriku šou“ (RTS).
Maša je mislila da će postati lekar , a sada je saradnik u nastavi na katedri za pedagogiju Filozofskog fakulteta , Univerziteta u Beogradu. Dečja participacija , istraživanje sa decom , kultura za decu i sa decom su glavni fokus njenog interesovanja. Ona je takođe zainteresovan za metode učenja u lokalnom kontekstu koristeći kulturu kao polaznu tačku za kreativno i kritičko razmišljanje o društvu , vrednosti i identitetima. Ona je radila u Dečjem kulturnom centru , Save the Children UK , i u ambasadi Švedske u Beogradu … i kao nezavisni konsultant .
Ana Pešikan je bivši ministar za nauku i tehnologiju u Vladi Srbije. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu , Odsek za psihologiju 1981 , a magistrirala 1990. i doktorirala 2000. godine. Učestvovala je na više od 20 projekata razvojne i pedagoške psihologije , bila je konsultant UNICEF-a za obrazovanje , član ekspertskog tima za udžbenike , klao I član komisije Fonda za mlade talente. Predavač je na doktorskim studijama na Filozofskom i Hemijskom fakultetu u Beogradu.
Moja interesovanja uključuju unapređenje obrazovanja i jačanje kapaciteta mladih, razvoj sistema karijernog vođenja i savetovanja, menadžment projekata, radnu i poslovnu etiku. Doktorantkinja sam na Odeljenju za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U Beogradskoj otvorenoj školi vodim tim koji realizuje projekte usmerene ka boljem obrazovanju i zapošljavanju mladih, a aktivna sam i kao predavač i trener.
Obrazovanjem sam vezana za klasičnu muziku, kao diplomirani muzičar – pijanista, zatim za menadžment u kulturi, a interesovanja se šire kroz permanentno učenje stranih jezika i sticanje znanja o komunikacijama. Magistar sam nauka u oblasti menadžmenta u kulturi, a tema mog magistarskog rada je Art i biznis – prednosti i mogućnosti međusektorske saradnje što govori o nastojanju istraživanja koncepta zajedničkog delovanja naizgled suprotstavljenih pojmova. Trenutno obavljam posao PRa Beogradske filharmonije što mi omogućava da povežem na jednom mestu svoja stečena znanja kao i da dalje u njima napredujem.
Nada je apolitična postfeministkinja, političarka, bivša ministarka kulture, dekanka Fakulteta za medije i komunikacije na Univerzitetu „Singidunum“. Diplomirala je na Filozofskom i Filološkom fakultetu u Beogradu, doktorirala u Zagrebu sa temom „Žensko pismo“ (prva žena iz Srbije koja je doktorirala sa ovom temom). Studirala je i u Parizu, u klasi Rolana Barta. Od 1992. do 1994. obavlja dužnost potpredsednice Skupštine grada Beograda, a potom postaje ministarka kulture u vladi Mirka Marjanovića (1994-1998.)