„Kreativno mentorstvo” afirmiše mentorstvo kao alat ličnog i profesionalnog razvoja, jača kapacitete sektora kulture i pruža podršku perspektivnim profesionalcima zainteresovanim za usavršavanje, umrežavanje i razmenu znanja i iskustva. Želimo da izgradimo, okupimo i podržimo zajednicu motivisanih i društveno odgovornih pojedinaca koja će doprineti razvoju društva zasnovanom na kreativnosti, kulturi, znanju i međusobnoj saradnji.

+381691911996
info@kreativnomentorstvo.com

Održana radionica „Komunikacijske i prezentacijske veštine“

U subotu 16. maja je za polaznike V generacije „Kreativnog mentorstva“ održana radionica „Komunikacijske i prezentacijske veštine“ koju je vodio Relja Dereta, alumni menti i jedan od članova Savetodavnog odbora programa „Kreativno mentorstvo”, trener komunikacijskih i prezentacijskih veština sa 15 godina trenerskog iskustva.  

U okviru virtuelne radionice mentiji su učili o prezentacijskim veštinama u „normalnim” i „izmenjenim okolnostima”, odnosno o o poslovnoj komunikaciji u novim digitalnim okolnostima, lišenim fizičkog kontakta.

Na početku radionice, Relja je naglasio da su komunikacijske veštine upravo to – veštine, koje svako može razviti na visok nivo ukoliko ih vežba. Radionica se, zbog toga, sastojala iz niza vežbi koje su prilagođene „virtuelnim okolnostima” i koje su polazna tačka, na osnovu koje mentiji mogu nastaviti sami da rade dalje na svojim veštinama samostalno i u paru.

Veštine o kojima su mentiji imali priliku da uče za vreme radionice primenljive su u najrazličitijim situacijama: od pitch-a pred investitorom, sastanka sa desetak ljudi, do držanja govora pred 300 ljudi. Svaka od ovih vrsta prezentovanja, iako različita, jeste prilika za mentije da predstave svoju ideju ili projekat na kome rade, te je važno da nauče da je komuniciraju u različitim situacijama.

Značajan savet koji su dobili jeste da treba da teže ka tome da vremenom izgrade i neguju unutrašnji osećaj mira iz kojeg mogu autentično i efektno da nastupe. Ovo jeste dugoročniji proces, u okviru kojeg je bitno raditi na različitim veštinama i tehnikama: kako pripremati govor, tehnike disanja, ostvarivanje kontakta sa publikom, traženje povratne informacije… Ove principe, veštine i tehnike mentiji su vežbali tokom radionice, kroz individualni i grupni rad, kao i u paru.

Ključne tačke radionice bile su:

1- Osnovna postavka i struktura nastupa – definisanje ko nam je publika, šta želimo da postignemo, kako ćemo struktuirati sam nastup, koje primere ćemo koristiti itd. 

2 Proces pripreme – Kako samostalno (ili sa nekim) vežbamo da bismo bili spremni za nastup

3- Fizički aspekt (sam nastup) kako ostvarujemo kontakt sa publikom, kako tokom nastupa sedimo, stojimo, krećemo se, šta radimo sa glasom, očima, rukama, kako prevazilazimo tremu…

Prilikom pripreme, pre nego što uđemo u sam sadržaj šta ćemo govoriti, važno je da napravimo osnovnu postavku svog nastupa – treba da detaljno definišemo:

  • Publiku –  kome se obraćamo, kakva su njihova očekivanja, predrasude, predznanja i stavovi prema našoj temi i nama
  • Kontekstu kojim okolnostima se obraćamo (da li je jutro, popodne, vikend, da li smo 10. govornik/ca po redu), koliko imamo vremena, da li ćemo imati još prilika da komuniciramo sa publikom (npr. pauza za kafu nakon konferencije)…
  • CiljNa osnovu publike i konteksta, možemo definisati šta želimo da postignemo. Cilj sadržaj, to jest cilj recimo nije predstaviti projekat, već zaintrigirati osobu da ode na sajt i sazna više o projektu.
  • SadržajNakon što smo definisali prethodne stavke, možemo pristupiti razradi sadržaja (scenarija) samog nastupa. Postoje različite mogućnosti, i kroz iskustvo stičemo uvide koji su najefektniji, ali u načelu je ,,manja greška”, to jest sigurnije je krenuti od sledeće strukture: problem → cilj → način.

U osnovi, česta greška jeste da krećemo ,,od nas”, umesto od publike. Drugim rečima, pričamo ono što je nama bitno ( često npr. kroz činjenično predstavljanje našeg projekta  ,,Projekat se zove XY, cilj je XZ, učestvuje XYZ učesnika iz cele zemlje…”) umesto od onoga što je značajno za publiku.

S druge strane, struktura problem → cilj → način nas tera da posmatramo svet iz perspektive publike (što se npr. dosta koristi za teleshop proizvode):

  identifikacija problema, to jest stanja koje publika želi da promeni (Ovo je tvoj problem? ,,Bole Vas leđa? Budite se često noću?”)

  identifikacija promene, to jest stanja u kojem publika želi da bude(Ovo želite? ,,Da li želite da ujutru budete naspavani i odmorni?)

  predlog aktivnosti koja vodi promeni (Evo našeg načina da to ostvarite.  ,,Kupite  naš novi dušek!”)

Na kraju, postoji nekoliko stvari koje možemo vežbati pre, tokom i nakon samog nastupa da bismo vremenom izgradili i održavali stanje mira iz kojeg možemo autentično i efektno da nastupimo.

Prvi korak jeste težiti da ostvarimo kontakt sa svojim unutrašnjim stanjem – da konstatujemo našu realnost, prihvatimo je i donesemo odluku kako da odgovorimo na nju. Na ovaj način učimo da se uspešno nosimo sa umorom, tremom i drugim potencijalnim neprijatnostima. Veliki saveznik u ovom procesu jeste svesno disanje koje možemo vežbati par minuta svako jutro, to jest pred svaki bitan razgovor ili nastup. 

Isto tako, u javnom nastupu, sastancima ili bilo kojoj formi poslovne ili javne komunikacije, važno je da razvijemo sposobnost da se suočavamo sa neprijatnostima. Relja je objasnio da je važno da razumemo da neprijatnosti koje osećamo kada recimo vežbamo da pričamo sporije ili glasnije, predstavljaju prirodnu reakciju na novo i nepoznato – prosto nismo navikli da sebe tako čujemo (Npr. kada ljudi koji inače tiho pričaju vežbaju da budu glasniji, uvek misle da viču, iako publici zvuče normalno). Ovo rešavamo time što se svesno izlažemo ovom osećaju neprijatnosti i istrajavamo u pokušajima da primenimo određenu vežbu (npr. da pričamo brže, sporije, tiše, glasnije…), svesni da je ovo privremena reakcija,  a vremenom će nam ovaj novi glas postati prirodniji.  U ovome nam dosta pomaže i povratna informacija publike koja nas može ohrabriti, to jest dalje usmeriti.

Tokom samog nastupa važno je da zauzmemo adekvatan fizički stav. Ako slušamo, u redu je da budemo u pasivnijem stavu (npr. da sedimo naslonjeni na stolicu), ali kada se mi obraćamo, uglavnom je bolje zauzeti aktiviji stav (stojimo ili sedimo pravo, a ruke su nam slobodne da se po potrebi izraze, to jest nisu sputane tako što smo naslonjeni na njih ili ih držimo iza leđa i sl.).

Isto tako, s ozbirom da sve češće komuniciramo onlajn, jedan od saveta koji možemo koristiti radi bolje komunikacije, to jest ostvarivanja kontakta sa publikom, jeste da se fokusiramo na to da gledamo u kameru dok govorimo, posebno kada izgovaramo bitne rečenice– ovime sagovornik stiče utisak da ga gledamo u oči, što stvara osećaj direktnijeg obraćama, nasuprot situacije kada gledamo u ekran (što je svakako najčešća praksa)i time zapravo možemo delovati blago odsutno.

Takođe, bilo da je u pitanju virtuelna komunikacija ili javni nastup pred ljudima u istom fizičkom prostoru važno je da razvijemo svest da je to uvek jedna jedinstvena situacija, sa jedinstvenom publikom kojoj je važno da prilagodimo govor, ali i da predstavlja naš autentičan izraz.

Još jedan od načina da ostvarimo bolji kontakt sa publikom i prilagodimo svoju priču jeste da od starta, umesto da pričamo, postavljamo pitanja publici. Ovime dobijamo dragocene uvide i ,,kupujemo vreme” da prilagodimo svoju priču.

Nakon govora, važno je da tražimo i prihvatimo reakciju publike,  da vežbamo razumevanje toga kako se publika oseća, da prepoznamo da li su i neki spoljni faktori uticali na utisak o nastupu, te da iz dobijene povratne informacije definišemo kako ćemo dalje unaprediti svoj nastup.

Ako radimo sve navedeno, vremenom ćemo pronaći svoj autentičan glas.

Rad na prezentacijskim veštinama je otkrivanje sebe, kako svojih ideja tako i spobosnosti da ih na različite načine izrazimo. Rad na ovim vežbama kako bi bio uspešan mora biti kontinuiran i nije jednokratan – zato vas podstičemo da krenete sa radom već danas, osmislite svoj tempo rada i, koristeći Reljine savete, postanete bolji govornici!

Preporučena literatura: Made to Stick – Chip and Dan Heath