„Kreativno mentorstvo” afirmiše mentorstvo kao alat ličnog i profesionalnog razvoja, jača kapacitete sektora kulture i pruža podršku perspektivnim profesionalcima zainteresovanim za usavršavanje, umrežavanje i razmenu znanja i iskustva. Želimo da izgradimo, okupimo i podržimo zajednicu motivisanih i društveno odgovornih pojedinaca koja će doprineti razvoju društva zasnovanom na kreativnosti, kulturi, znanju i međusobnoj saradnji.

+381691911996
info@kreativnomentorstvo.com

Projekat regionalne saradnje: Kako da ostanemo motivisani i u teškim vremenima?

Znajući koliko je teško ostati fokusiran i motivisan usled izazova koje je ova godina donela, ovoj temi smo posvetili jednu od radionica u okviru regionalnog projekta „Transforming the Region One Conversation at A Time – Inspiring Youth Cultural Cooperation“, podržanog od Regionalne kancelarije za omladinsku saradnju – RYCO, u saradnji sa Rruga me Pisha fondacijom iz Albanije i OKC „Abrašević“ iz Bosne i Hercegovine.

Za ovu priliku, Larisa Halilović, međunarodna stručnjakinja, govornica i savetnica za upravljanje, liderstvo i profesionalni razvoj, vodila je diskusiju sa učesnicima i inspirisala ih da se prisete svih dobrih i inspirativnih stvari koje nas raduju i motivišu nas.

Polazna tačka ove radionice bila je razmena o našim strastima, stvarima koje nas „greju“ i koje nam, kako kaže Larisa „vedre lica i čine da nam oči zasijaju“. Doticanjem ove delikatne teme na samom početku stvorilo je prijatnu atmosferu za dalji nastavak rada i razmenu. Ispoljavanjem da smo strastveni prema učenju, aktivizmu, prirodi ili filozofiji i politici pomoglo je i u prepoznavanju ljudi sličnih nama, pa su se učesnici osećali prijatnije  da razgovaraju o drugim, ličnim stvarima.

Sledeća tema o kojoj smo razgovarali bila je emocionalna inteligencija – jedna od stvari koju je Larisa posebno istakla kao važnu za sve koji sebe doživljavaju ili žele da budu vođe. Kako se radi o višedimenzionalnoj svesti o svojim emocijama, trigerima i reakcijama, kao i o emocijama, trigerima i reakcijama drugih ljudi, emocionalna inteligencija čini jednu od ključnih kompetencija za pronalaženje motivacije i zadržavanje čak i u najzahtjevnijim okolnostima. Kada jednom osvestimo zbog čega u određenim situacijama reagujemo na određeni način, možemo odvojiti vreme i distancirati se od situacije i odabrati ili čak izmeniti svoje reakcije – što može biti veština od presudnog značaja kada se suočavamo sa svakodnevnim promenama i turbulentnim vremenima neizvesnosti.

Još jedan aspekt povezan sa našom emocionalnom inteligencijom su i osnovne vrednosti koje zastupamo. Ako se desi da reagujemo burno bez nekog očiglednog razloga, vrlo je verovatno da je takva reakcija prouzrokovana time što su naše osnovne vrednosti poljuljane. Ali, ono što je zanimljivo u vezi s tim jeste da neke vrednosti možemo usvojiti nesvesno – vrednosti internalizujemo u vrlo ranom dobu i to činimo gledajući primere iz svog okruženja, a ne jednostavnim slušanjem naredbi ili definicija. Međutim, kada shvatimo da imamo vrednosti i da se osećamo isprovociranima kada su one narušene, naučimo mnogo o sebi. Razmišljanje, definisanje i preispitivanje naših vrednosti može nam pomoći da upoznamo sebe bolje, kao i da razvijemo emocionalnu inteligenciju. Ako ne znamo odakle da krenemo da bismo (re)definisali svoje vrednosti, možemo da koristimo neke od alate, na primer listu najčešćih vrednosti i da na trenutak razmislimo u kojima od njih se prepoznajemo. 

Pored toga, da bismo bolje upoznali druge ljude i razumeli njihove osnovne vrednosti, možemo im postaviti različite zadatke u kjojima će se one ogledati. Na primer, možemo im tražiti da definišu dobru osobu ili koje karakteristike treba da ima osoba da bi je smatrali dobrim prijateljem. Karakteristike koje dodeljujemo u ovim vežbama, odražavaju vrednosti koje poštujemo.

Osim vrednosti koje poštujemo i zastupamo, dodatnu dimenziju naše motivacije može predstavljati i izvor iz koga ona dolazi – da li smo motivisani spoljnim ili unutrašnjim faktorima? Da li smo nestrpljivi da dokažemo da neko greši kad nas potcenjuje i kaže nam da „nećemo uspeti“ ili je svest o prednostima dobre dijete i vežbanja dovoljna da budemo motivisani? Ovo je još jedan aspekt motivacije o kome bi trebalo da razmislimo, i ne treba da gubimo iz vida da ne postoji dobra ili loša motivacija. Sve dok nas “drži” da damo sve od sebe i idemo ka cilju – u redu je. Bez obzira na to da li je reč o parčetu naše omiljene čokoladne torte, rukotvorinama ili posmatranju zvezda, ako nam pomaže da ostanemo puni energije, da ostanemo hladne glave i saberemo misli ili povećava osećaj ponosa, ne treba da odustajemo od toga.

Sve u svemu – razmišljanje o našim reakcijama, emocijama i osnovnim vrednostima; njihovo preispitivanje i, pre svega, davanje vremena i prostora za sabiranje misli i osećanja kada se osećamo preplavljenima, sigurno vodi ka ispunjenijem i istinitijem životu. Jednom kada počnemo da učimo o sebi i ličnim granicama, možemo se bolje nositi sa svim drugim, spoljnim izazovima, ma koliko veliki nam se činili.